Bakar i zaštitna sredstva na bazi bakra nekada su bila jedini pripravci u vinogradima i maslinicima. Međutim, vremenom se tlo zasitilo bakrom pa je znanost nastojala iznaći nova manje štetna sredstva po okoliš.
Jedno od njih je i prirodni mineral zeolit koji se pokazao iznimno dobrim u suzbijanju biljnih bolesti na vinovoj lozi, maslini i rajčici (peronospora, bakterijska pjegavost, rak masline i paunovo oko). Rezultat je to znanstvenih istraživanja projekta “Life microfighter“ kojega provodi dr. Tomislav Kos, sa odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu na Sveučilištu u Zadru.
EU projekt
– Riječ je o projektu koji se financira iz projekta Life za razdoblje od 2021. do 2027. godine, kojim se inače financiraju istraživanja u transfere znanja i tehnologija u područjima zaštite okoliša i klime, a jedan od ciljeva je i smanjenje upotrebe kemikalija u poljoprivredi što doprinosi održivosti agro ekosustava – istaknuo je dr. Kos, javlja Slobodna Dalmacija
Bakar je do sada imao široku primjenu u poljoprivredi, od vinograda, preko maslinika pa do vrtova, upotrebljavali su ga ne samo profesionalci već i hobisti.
Prisjetimo se da je bakar unatrag pola stoljeća bio nezamjenjiv, bilo da se koristio kao prašivo ili u granulama modre galice, koja se danima topila i miješala sa krečom i sumporom da bi se takvom fungicidnom otopinom u narodu poznatijom kao bordoška juha prskali vinogradi i suzbijale bilje bolesti.
Naknadno je kemijska industrija izbacila čitav niz gotovih pripravaka na bazi borodške juhe bez kojih je teško zamisliti voćarstvo i vinogradarstvo. Ali, prema najavama bordoška juha kao i čitav niz bakrenih pripravaka označeni su kao štetni pesticidi koji bi skupa sa još pedesetak zaštitnih sredstva uskoro mogli biti izbačeni iz poljoprivrede.
Već odavno je bakrene pripravke trebala zamijeniti manje štetnim sredstvom, a uskoro bi mogla stići i konačna zabrana primjene bakra po dalmatinskim vinogradima i voćnjacima. Tako glase EU propisi, samo je pitanje tko će ih se pridržavati i hoće li zeolit naći širu primjenu među dalmatinskim vinogradarima i maslinarima. Dugoročno, prisutnost bakra u tlu značajno utječe na biološku raznolikost te je potrebno zaustaviti njegovo daljnje unošenje.
Zagađenost tla
– Međutim, kako je bakar tradicionalno sredstvo koje se koristi dugi niz godina, često puta i neopravdano, većina tala u Hrvatskoj ali i u čitavoj EU je prezasićena bakrom. On je nagomilan i tako utječe na važne žive komponente u tlu poput rizo bakterija i gljiva, koje su neophodne za rast i razvoj biljaka i njihovu otpornost na klimatske štetne utjecaje.
Kada su koncentracije bakra u tlu štetne rizo bakterije ne mogu normalno funkcionirati, dolazi do zastoja u rastu i slabljenja biljaka što posljedično ima i negativan gospodarski učinak – pojašnjava dr. Kos, javlja Slobodna Dalmacija
Stoga u prvi plan dolaze nove alternativne metode zaštite bilja koje se primjenjuju i u drugim zemljama EU-a.
U konkretnom slučaju cilj je utvrditi kolika je učinkovitost zeolita u kombinaciji sa bakterijom pseudomanas, koja je sveprisutna u okolišu i nije invazivna vrsta. Tako se dobije Zeo bio pesticid, gnojivo koje ima fungicidni učinak, a ono što je najvažnije je da je neškodljivo za ljude i okoliš.
– Htjeli smo vidjeti može li primjena zeolita biti dovoljno učinkovita kao i primjena bakra u normalnim dozama na suzbijanju biljnih bolesti na vinovoj lozi, maslinama i rajčici – pojašnjava dr. Kos.
I ono što je zanimljivo za dalmatinske, vinogradare maslinare, povrtlare i sve one koji se na bilo koji način susreću sa poljoprivrednom proizvodnjom, biljkama i biljnim bolestima jest da se zeolit pokazao kao dobra zamjena za bakar u suzbijanju peronospore, bakterijske pjegavosti, raka masline i paunova oka.
Pokusi na lozi i maslinama
– Pokusi su rađeni na vinovoj lozi sorte cabernet souvignon i maslini oblici jer je to naša najzastupljenija autohtona sorta. Takva istraživanja su bila makro pokusi, odnosno bila su verificirana po smjernicama Europske organizacije za zaštitu okoliša i kao tava su pravovaljana – napomenuo je dr. Kos, naglašavajući da je primarni cilj kroz dvije godine smanjiti koncentraciju bakra u tlu te povećati razinu korisnih rizo bakterija i gljiva.
Zeolit je nedvojbeno dao dobre rezultate u zaštiti bilja u što su se uvjerili stručnjaci na području Zadarske županije, a tako bi bilo na području čitave Dalmacije.
Stručnjaci se slažu da je zeolit jednako učinkovit kao i bakar. No, njegova učinkovitost ovisi i o drugim pravilima dobre prakse u zaštiti bilja što ovisi uglavnom o onome tko ga primjenjuje, kako i na koji način.
– Ako se zeolit koristi prema uputama i prema programu zaštite od biljnih bolesti na pojedinim kulturama, onda je dobra zamjena za bakar – ističe dr. Kos, pozvavši mlade ljude koji se odlučuju za razvoj svojih karijera da razmisle o mediteranskoj poljoprivredi.
Naime, Sveučilišta u Zadru i Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu razvijaju zajednički diplomski studij mediteranske poljoprivrede, koji se bave ovakvim temama uz primjenu alternativnih rješenja u zaštiti bilja, podizanju otpornosti prema klimatskim promjenama, sigurnosti hrane kao i digitalnom i pametnom poljoprivredom.
Kako doznajemo, cilj projekta “Life microfighter“ je smanjiti unos bakra u poljoprivredna tla s prosječnih četiri kilograma po hektaru godišnje na prosječno dva kilograma po hektaru bez utjecaja na prinose i kvalitetu hrane uz razvijanje ekološke i biodinamičke poljoprivrede.
(Ne)dopušteni pesticidi
Ekološke udruge i organizacije iznose poražavajuće podatke oko primjene (ne) dopuštenih pesticida na razini EU-a. I Hrvatska slijedi takvu praksu premda službene statistike govore da domaća poljoprivreda koristi manje pesticida od prosjeka Europske unije. To se prije svega može zahvaliti manjkavim evidencijama primjene agrotehničkih mjera, ali i nabavkama zabranjenih insekticida i fungicida u trećim zemljama, poglavito susjednoj BiH i Srbiji.
Stanislav Soldo/Slobodna Dalmacija
Slika: rogotin.hr ilustracija