Stopa prevalencije šećerne bolesti među hrvatskim stanovništvom je 11,8 posto. Podatak je to nove publikacije Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo o učestalosti vodećih javnozdravstvenih problema u Republici Hrvatskoj, u referentnoj 2022. godini. Prevalencija, odnosno broj osoba kod kojih je dijagnosticirana demencija tijekom referentnog razdoblja, neovisno o tome jesu li novodijagnosticirani ili nisu, zabilježena je kod 1,3 posto ukupnog broja stanovništva.
Incidencija akutnog infarkta miokarda je gotovo dvosrtuko veća kod muškaraca. Kad su u pitanju mentalni i poremećaji ponašanja uzrokovani uzimanjem alkohola, uključujući ovisnost o alkoholu, stopa prevalencije iznosi 0,9 posto ukupnog broja stanovnika i pet puta je veća kod muškaraca nego kod žena, javlja Dubrovacki vjesnik.
Dok je stopa prevalencije poremećaja shizofrenog spektra 1,8 posto, ona za poremećaje raspoloženja (afektivni poremećaji) iznosi 6,2 posto ukupnog broja stanovništva. Iz HZJZ-a skreću pozornost kako je spolno-specifična stopa prevalencije poremećaja raspoloženja, kao i anksioznosti, dvostruko veća kod žena u odnosu na mušku populaciju. Kod ženske populacije je čak 2,3 puta veća stopa učestalosti multiple skleroze. Velika se razlika bilježi kod osteoporoze, kod čak 7,8 posto ukupne populacije žena, a tek kod 0,7 posto muškaraca.
U Dubrovaćko-neretvanskoj županiji, uspoređujući s ostalima, bilježi se uočljivo niža prevalencija mentalnih poremećaja i poremećaja ponašanja uzrokovanih uzimanjem alkohola 8576) te slučajeva samoozljeđivanja (28).
Prevalencija hipertenzivne bolesti u ovoj županiji, koja po posljednjem popisu stanovništva ima nešto više od 115 tisuća stanovnika, je 36.143, 8.244 osobe su s poremećajem raspoloženja, 8.568 osoba bilo je s dijagnozom astme, 10.777 s dijagnozom artroze te 13.747 s dijagnozom šećerne bolesti u 2022. godini. Kod 98 osoba u ovoj županiji zabilježene su komplikacije medicinske i kirurške skrbi.
Silvia Rudinović/Dubrovački vjesnik
Slika: rogotin.hr