Uskoro treba započeti izmuljivanje, odnosno uklanjanje nanosa u tri od sedam Baćinskih jezera, a s oko 300 tisuća metara kubičnih materijala, čiji je sastav već ispitan, planiraju se stvoriti nove obale ili plaže na tome području. Uklanjanje nanosa će se obavljati do dubine od deset metara. Riječ je o projektu vrijednom oko 4,5 milijuna eura, investitor su Hrvatske vode, a sredstva se osiguravaju iz europskih fondova.
Hrvatske vode trebaju izabrati jednu od ponuđenih varijanti transporta odgovarajućih strojeva, opreme i ostalih materijala do potrebne lokacije, načina vađenja nanosa iz jezera, kao i načina i mjesta deponiranja.
Portal Rogotin i Dubrovački vjesnik (petak – tiskano izdanje) donose priču o skorom projektu na Baćinskim jezerima.
Projekt obuhvaća jezera Podgoru, Šipak i Plitko jezero. Baćinska jezera, koja su kriptodepresije, sastoje se od šest međusobno povezanih jezera, osim spomenutih to su još Oćuša, Crniševo i Sladinac, koja su povezana i jednog odvojenog jezera, Vrbnik, ukupne površine 1,4 km četvornih. Nepravilnih su i različitih oblika te predstavljaju zanimljivu pojavu u kršu, a svake godine tijekom ljetnih mjeseci posjeti ih veliki broj turista iz cijeloga svijeta. Najveće je jezero Oćuša (Voćuša) površine oko 0,55 km četvornih i dužine preko 1,2 kilometra, te dubine 19,6 metara. Jezero Sladinac ima maksimalnu dubinu od 16,4 metara, Podgora 10,1 metara, dok je Plitko Jezero (Podkušinac) duboko do 5,5 metara. Najdublje jezero je Crniševo s najvećom dubinom od 39 metara, koje je smješteno najzapadnije i drugo je po veličini s površinom 0,43 km četvornih i dužinom od 1,1 kilometar.
Obavljena su terenska geofizička istraživanja dna Baćinskih jezera, te obrada i interpretacija podataka u skladu s novo izbušenim jezgrama iz Plitkog jezera te prijašnjim istraživanjima Hrvatskog geološkog instituta iz 2015. godine. Ukupno je snimljen 291 seizmički profil visoke razlučivosti upotrebom geološkog dubinomjera, ukupne duljine 79,8 km. U jezerima Šipak i Plitko snimljena su 92 seizmička profila čija ukupna duljina iznosi 14,2 km. Također su napravljena mjerenja brzine zvuka vodenog stupa pomoću CTD sonde. Za potrebe istraživanja napravljena je fotodokumentacija dna jezera koristeći podvodni robot (ROV), u jezerima Šipak i Plitko te dijelu Oćuše.
U proteklih sto godina Baćinska jezera doživjela su tri drastične promjene: izgradnja tunela kojima je smanjena razina Baćinskih jezera za nešto više od osam metara, odvodnja vode iz Vrgoračkog polja, te izgradnja i naseljavanje novonastalih obalnih područja oko Baćinskih jezera i povećanje antropogenog utjecaja. Utjecaj mora na jezera također je povećan uslijed snižavanja razine jezera 1913. godine, stoji u projektnom zadatku.
U nedavnoj prošlosti dvije intervencije su bitno promijenile ekosustav Baćinskih jezera. Njihovo povezivanje s morem preko tunela 1912. godine koji se nalazi u jezeru Sladinac i s dužinom od 120 metara ulazi u kanal koji je spojen s morem, rezultiralo je snižavanjem razine jezera. Drugi tunel koji spaja Baćinska jezera (Podgoru) s Vrgoračkim poljem dugačak je oko dva kilometra i izgrađen 1938. Taj sustav napravljen je radi odvodnje viška vode iz Vrgoračkog polja i kako bi se spriječile poplave i dreniralo Vrgoračko polje.
Portal Rogotin i Dubrovački vjesnik (petak – tiskano izdanje) donose priču o skorom projektu na Baćinskim jezerima.
Uslijed ispuštanja viška vode iz Vrgorskog polja, došlo je do nastajanja nanosa na dnu jezera. Do danas nije bilo sustavnog praćenja količina nanosa u jezerima. Batimetrijska mjerenja, stoji u projektnom zadatku, provedena su 1994., od strane Državni hidrografskog instituta, četiri godine kasnije (Geokon), te prije deset godina (HGI. Obavljena su ultrazvučnim dubinomjerom na poprečnim profilima te interpolacijom rezultata.