U sezoni 1966./1967. hrvatski klupski nogomet ubilježio je povijesni uspjeh – zagrebački Dinamo osvojio je Kup velesajamskih gradova, natjecanje koje je s vremenom preraslo u Kup Uefe, odnosno današnju Europsku ligu. To je jedini europski trofej hrvatskih nogometnih klubova.
Modri su do finala stigli preko češkog Spartaka iz Brna (bacanjem novčića nakon ukupnih 2:2), zatim škotskog Dunfermlinea (na golove u gostima nakon ukupnih 4:4), rumunjskog Dinama iz Pitestija (ukupno 1:0), talijanskog velikana Juventusa (ukupno 5:2) te njemačkog Eintrachta (ukupno 4:3, nakon pobjede 4:0 u produžetku).
U finalu su igrali s proslavljenim engleskim Leeds Unitedom te su u prvoj utakmici na Maksimiru 30. kolovoza 1967. pobijedili 2:0, pogocima Čerčeka i Rore. U uzvratu, 6. rujna na Elland Roadu, pogodaka nije bilo i Dinamovo je slavlje moglo početi.
Pod vodstvom trenera Zebeca i Horvata te kapetana Zambate, koji je sa šest pogodaka bio drugi strijelac Kupa velesajamskih gradova te sezone, Dinamova je momčad pisala svoju povijest zlatnim slovima, a modra generacija ’67 puna velikih imena poput Lamze, Škorića, Belina, Gucmirtla, Čerčeka, Ramljaka ili Rore pobrinula se za vječnu uspomenu.