Kad se u vrgorskom kraju primiče koncu jematva, u tom stjenovitim vrletima opasanom srcu Dalmacije, okupljaju se ljubitelji jednog od najneobičnijih napitaka našeg podneblja – bikle. Drevno je piće Zabiokovlja od mladog crnog vina i nekuhanog kozjeg mlijeka, nekad hrana i okrepa težacima, a ljubavnicima afrodizijak, već se više od četvrt stoljeća otima zaboravu posebnom feštom u Vrgorcu koja okuplja tisuće posjetitelja. Tako je i u petak, pod krilaticom „u čast lozi i kozi“, taj grad proslavio 25. obljetnicu Biklijade i potvrdio status središta eno-gastro baštine dalmatinske unutrašnjosti.
Na Gradskom korzu miješale su se brojne bikle, svaka sa svojim, pomalo različitim okusom – ovisno o kući i kraju iz kojeg je recept stigao. Posjetitelji su se dobro zabavili uz bogat zabavno-glazbeni program folkloraša KUD-a Dusina i njihovih gostiju iz Udruge Krč iz Primoštena, mandolinista KUD-a Metković, zatim mladih vrgorskih glazbaram, nastupe pjevačkih legendi Vrgorca Ante Markotića Đulija i Vedrana Vegara, te završni veliki koncertni spektakl Mladena Grdovića.
Na Biklijadi nije nedostajalo ni domaće spize. Ugostiteljski majstori Srednje škole Tina Ujevića posluživali su odlične tripice, brujet od žaba i teleći rižot, svoje su zalogaje donijeli i članovi HPD-a Vrgorac i Moto kluba Sv. Rok, a Udruga Osmijeh nudila je uštipke i peksimete. Umirovljenici iz SUH-a poslužili su tradicionalne fritule, a ponudu su dodatno obogatili soparnik „Babe Zele“ koji se sad priprema i u Vrgorcu, ali od strane spretnih ruku poljičke neviste, te domaći sir Sirko iz Lokve Rogoznice i zaštićeni Dalmatinski pršut MIB Pivac.
Biklu su „mišali“ članovi Zavičajne udruge Veliki Godinj iz Rašćana, predvođeni veteranom manifestacije Nediljkom Pavlinovićem, koji je dometnuo da je najbolja ona koja ima „mlado vino i staro mlijeko“, odnosno mlijeko od koza koje u ovo doba godine skoro prestaju dojiti mlade. Pravili su biklu učenici Srednje škole Tina Ujevića, a mogla se kušati i na štandovima TZ Vrgorca, Vinarije Krystal Modus, te na štandu ekipe gradonačelnika Mile Hercega, gdje se našlo i dobrih lovačkih zalogaja iz velike teće. Uz hranu, uživalo se i u vinima lokalnih vinarija Krystal Modus, Gašpar, Majić i Pilač, dok je ekipa vrgorske destilerije Poetica slagala koktele od njihovih konceptnih likera i u svijetu nagrađivanih džinova, koje prave od izvorske vode i bilja svoga kraja.
Posjetitelji su imali priliku kušati i ćupter, starinsku slasticu od vinskog mošta koja je, nakon dugogodišnjeg truda Vrgorčana, uvrštena na listu nematerijalne kulturne baštine Hrvatske.
„Još kao dijete gledala sam kako ćupter pravi baka, a ja sam ga počela raditi s majkom, a kasnije i sama. Eto, već 40 godina pravim tu slasticu koja se u našem kraju, kad kolača i nije bilo, pripremala za Božić. Danas svoj ćupter pripremam za obitelj i nosim na sajmove od Dalmacije do Hercegovine. U našem kraju ga svaka kuća pravi jednako, a trebalo je godina da se izborimo da se uvrsti na listu nematerijalne baštine“ – rekla je Snježana Radonić, vlasnica OPG-a iz Koteza.
Biklijada je puno više od fešte, to je priča o Vrgorcu, o našim ljudima, običajima i nasljeđu. Ona čuva našu biklu i sve ono što ona simbolizira, spoj zemlje i ljudi, loze i koze, rada i zasluženog opuštanja nakon truda. Danas bikla postoji upravo zahvaljujući Biklijadi, jer turističke zajednice u malim dalmatinskim mjestima, a posebice onima na kopnenom dijelu Dalmacije imaju i važniju zadaću od same organizacije zabavnih sadržaja, ovo je način kako čuvamo tradiciju, običaj i identitet te pričamo priču o svom kraju. Jer upravo je čuvanje tradicije temelj za doživjeti izvorno i tako kreirati turistički sadržaj. Manifestacija svake godine okuplja sve veći broj gostiju, izlagača i malih obiteljskih gospodarstava te se svrstava u jednu od najveselijih posezonskih manifestacija u biokovskom kraju.’“ – objasnila je Željka Opačak, direktorica TZ Vrgorac.
Nije poznato otkada se pije bikla, a etimologija naziva nije točno određena. No, zna se da su Dani bikle krenuli 1999. godine po ideji Kornelije Bajalo, tadašnje čelnice TZ Vrgorac.
„Tražilo se tada uređenje turističkih mjesta i manifestacije bazirane na autentičnosti kraja. Razgovarajući s ljudima i tražeći što je naše i autentično, složila se priča o bikli. Moj prijatelj iz Zagreba, koji je dolazio na biklu, pričao mi je o njoj i to je probudilo moju maštu. Jednog dana krenula sam s fotoaparatom kroz Vrgorac i pronašla podatke. U kući u Markotića selu, na stolu je bio bocun s biklom, radilo se i pjevalo, pa je tu snimljena i prva fotografija bikle“ – prisjetila se Bajalo.
Nakon dolaska češke televizije 1999. godine i snimanja reportaže, TZ Splitsko-dalmatinske županije organizirala je druženje s lokalnim pjevačima. Tako je nastala prva neslužbena biklijada – Dani bikle, koja je ubrzo prerasla u redovitu godišnju manifestaciju.
„Od obiteljskog okupljanja razvila se velika, regionalno značajna manifestacija, s prvim sajmom domaćih proizvoda i uključivanjem kulturno-umjetničkih društava i restorana. Književnik Veljko Barbieri je otkrio da naziv bikla potječe iz starogrčke riječi biklein, što znači ‘miješati’. Pila se i na Hvaru i na Braču, ali najduže je očuvana u našem kraju“ – dodala je Bajalo.
Vino vrgorskog kraja, ključni sastojak bikle i ćuptera, temeljito je istražio povjesničar Branko Radonić. Potvrđuje da je vinogradarstvo na ovom području prisutno dulje nego što se pretpostavljalo, s dokazima do osmanskog i mletačkog doba.
„Uzgoj loze prolazio je kroz velike preobrazbe – od periferne uloge u 19. stoljeću, preko pada uzrokovanog filokserom i ratovima, do preporoda nakon melioracije Vrgorskog jezera i izgradnje vinarije 1958. godine. Danas se bilježi revitalizacija autohtonih sorti i rast malih vinarija, dok se uz vino održala tradicija pršutarstva, čuvajući stoljetnu eno-gastro baštinu regije“ – naveo je Radonić.
Za vrijeme sinoćnje fešte posjetitelji su imali priliku pogledati izložbu izvanrednih drvenih skulptura i unikatnih ukrasa pod nazivom “Život drva” Sanje Juranić i Nikše Selmanija, koji djeluju pod nazivom PrapARTnica. Bila je tu i iznimna izložba slika Elene Klaričić i članova udruge ARS.
Ovogodišnja jubilarna Biklijada održala se u organizaciji Turističke zajednice grada Vrgorca te pod pokroviteljstvom Grada Vrgorca, Hrvatske turističke zajednice i TZ Splitsko-dalmatinske županije.