Europska jegulja (Anguilla anguilla), nekoć česta u našim rijekama, močvarama i priobalnim lagunama, danas je jedna od najugroženijih ribljih vrsta u Europi. Zbog dramatičnog pada populacije, ribolov jegulje već godinama podliježe strogim ograničenjima i posebnim mjerama upravljanja.
Kako bi se dodatno zaštitila ova vrijedna, ali osjetljiva vrsta, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva donosi Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o ribolovu jegulje, kojim se Hrvatska usklađuje s najnovijim preporukama Glavne komisije za ribarstvo na Sredozemlju (GFCM) i europskim mjerama očuvanja.
Novi europski standardi
U novom pravilniku uvedene su preporuke koje postavljaju dugoročni plan upravljanja za europsku jegulju u Sredozemnom moru. Time se ukidaju starije preporuke iz 2018. i 2022. godine, a fokus prelazi na održivi ribolov, praćenje migracija i zaštitu ključnih razdoblja u životnom ciklusu jegulje, piše Slobodna Dalmacija.
Osim jačanja sustava nadzora i praćenja ulova, pravilnik donosi i produženje važenja odobrenja za gospodarski ribolov jegulje, čime se ribarima daje više stabilnosti i predvidljivosti.
Duže dozvole i jasna pravila
Vlasnici plovila koji trenutačno imaju odobrenje za gospodarski ribolov jegulje s rokom važenja do 31. listopada 2025. godine moći će, uz ispunjene uvjete, dobiti novo odobrenje koje vrijedi do 31. listopada 2027. godine.
Za ostvarivanje tog prava potrebno je Ministarstvu dostaviti iskaz interesa na propisanom obrascu do 5. studenoga 2025. godine. Nakon obrade zahtjeva, ministar poljoprivrede donijet će odluku kojom se utvrđuje popis ovlaštenih plovila za ribolov jegulje na određenim lovištima.
Ovim se pristupom, poručuju iz Ministarstva, osigurava bolja kontrola ribolovnog napora i preciznije praćenje korištenja resursa.
Jegulja je važan dio kulturnog i gospodarskog identiteta hrvatskih priobalnih područja, osobito u delti Neretve, gdje je ribolov ove vrste stoljećima dio tradicije.
Novi pravilnik pokušava uspostaviti ravnotežu između zaštite vrste i opstanka tradicionalnog ribarstva, uz primjenu znanstvenih i ekoloških standarda koje propisuje EU.
Očuvanje tradicije
– Ovo je važan korak prema dugoročnom očuvanju jegulje, ali i prema odgovornom upravljanju resursima koji su ključni za našu zajednicu i bioraznolikost, poručuju iz Ministarstva.
Pravilnik stupa na snagu prvoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“, a njegovom primjenom Hrvatska dodatno jača svoj sustav održivog ribarstva i doprinosi europskim ciljevima očuvanja morskih i slatkovodnih ekosustava.
Cijene jegulje danas su sve samo ne jeftine, a i sama riba postala je prava rijetkost.
Nekoć uobičajena u močvarnim područjima, kanalima i lagunama u delti Neretve, europska jegulja (Anguilla anguilla) posljednjih je desetljeća doživjela dramatičan pad populacije.
Tako je ono što je nekoć bilo dostupno gotovo svakom ribaru i othranilo generacije i generacija Neretvana danas postalo luksuzan zalogaj i osjetljiv resurs pod strogim nadzorom države.
Stanislav Soldo / Slobodna Dalmacija