Ne računajući bolnicu, na 1000 stanovnika Dubrovačko-neretvanske županije dnevno se troši 1.397,91 definiranih doza različitih lijekova. Najveća je potrošnja lijekova koji djeluju na kardiovaskularni sustav. Prema podacima Agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED), izvanbolnička potrošnja lijekova u ovoj županiji, prošle godine je premašila 25 milijuna eura prema veleprodajnim cijenama.
Nakon 502 definirane dnevne doze lijekova na tisuću stanovnika po danu (DDD/1000/dan) koji djeluju na kardiovaskularni sustav, na drugom mjestu po potrošnji su lijekovi s učinkom na probavni sustav i mijenu tvari, a na trećem oni koji djeluju na živčani sustav. Kada se gledaju skupine lijekova, najveći ukupni iznos izvanbolničke potrošnje odnosi se na lijekove za probavni sustav, piše Dubrovacki vjesnik.
Na razini države, lani je na lijekove potrošena milijarda i 700 milijuna eura, 6,37 posto više u odnosu na 2023. godinu. Zadnjih desetak godina redoslijed na listi lijekova koji su imali najveću potrošnju se ponavlja. Lijek s najvećom potrošnjom u 2024. godini prema DDD na tisuću stanovnika dnevno bio je vitamin D kolekalciferol, poznatiji kao vitamin D3. Prema dostupnim statistikama, pretpostavlja se da u Hrvatskoj 35 do 40 posto ljudi ima određeni nedostatak vitamina D u krvi. Uzroci su različiti, a među ostalim je dobro znati i da primjena lijekova kao što su kortikosteroidi, antikonvulzivi, glukokortikoidi, lijekovi za smanjenje masnoća, antacidi, lijekovi za povišeni tlak te određeni kemoterapeutici mogu dovesti do smanjenja razine vitamina D u krvi.
„U potrošnji pojedinih lijekova primijećeno je da je kontinuirano povećanje potrošnje od 2020. do 2024. godine imao vitamin D, koji se, između ostalog, koristio u prevenciji i terapiji bolesti COVID-19, a i nakon pandemije zbog svojeg pozitivnog djelovanja na imunološki sustav, zadržao je visoku potrošnju”, navode iz HALMED-a.
Nakon vitamina D3, lijek s najvećom potrošnjom u Hrvatskoj je atorvastatin, iz skupine statina, za regulaciju masnoća (lipida) u krvi. Na trećem mjestu je pantoprazol, koji se koristi za liječenje bolesti želuca i crijeva uzrokovanih kiselinom, a potom slijede hipolipemik rosuvastati, inhibitor agregacije trombocita – acetilsalicilna kiselina, itd.
Iz HALMED-a su izvijestili kako su, uzimajući u obzir prvih 25 lijekova po potrošnji, značajno veću potrošnju prošle godine imali folna kiselina (18,8 posto), kolekaciferol (18 posto), rosuvastatin (15 posto), naproksen (14 posto) te trimetazidin (13 posto). Zanimljiv je podatak kako su značajno manju potrošnju u DDD/1000/dan u odnosu na godinu ranije imali ramipril i amlodipin, a malo nižu i alprazolam te diazepam. Smanjenje potrošnje navedenih lijekova iznosi između dva i osam posto u odnosu na 2023. godinu. Diazepam je inače lijek iz skupine benzodiazepina, a među poznatijima na našem tržištu su Normabel i Apaurin.
Silvia Rudinović / Dubrovacki vjesnik