Hrvatska je u voću samodostatna samo 36 posto. Voća nam, dakle, generalno nedostaje. Možemo proizvoditi šljive, kruške, jabuke, breskve, marelice, što god, ali i – agrume. I to puno više nego što ih sad proizvodimo.
U Neretvanskoj dolini ovih dana u punom jeku je berba mandarina i limuna. Samo limuna će – kažu uzgajivači – ubrati između 400 i 500 tona. Limun sorte Meyer prodaju na štandovima diljem Hrvatske i u centrima.
Beračice i berači na malenoj plantaži Velibora Šumana usred plodne neretvanske ravnice. No ne beru mandarine, čija je berba u punom jeku, nego jedno drugo, ne baš tako slatko, ali zbog raznovrsne upotrebe vrlo traženo južno voće – limune.
– Ovo je već druga tura, znači prije nekih 10 dana počeli smo s branjem. Ovdje smo na površini od pola hektara, nekih 400 komada ima Meyera. Plod je ekstra, znači urod je dobar, nije ni previše nije ni malo, kvaliteta je prva klasa, naglasio je Velibor Šuman, uzgajivač limuna iz Komina, javlja HRT
Ekipa iskusnih beračica iz zaleđa Ploča jutro je provela berući mandarine, a berba limuna završni je dio dnevnice.
– Mandarine mi je malo lakša, ali u ovog gazde je prava ekipa i sve ide jako brz, naglašava Alena, beračica iz Staševice.
– Najviše beremo mandarinu, limun beremo po potrebi. Ekipa je odlična, gazda je odličan, a i limuni su odlični, mirisom, okusom, ukusom, rekla je Ivana, beračica iz Staševice.
Problemi prodaje
Glavni i najpoznatiji neretvanski proizvod su mandarine, a posljednjih godina sve više na rod dolaze klementine i limuni.
– Svake godine imamo probleme u prodaji mandarine u nekim pikovima berbe. Rekao bih da na neki način mijenjanje te monokulture u proizvodnji, možda nekih sorti klementine, koju mi sada zagovaramo i limuna, su nešto što bi mi u budućnosti trebali razmotriti i da na neki način zamijenimo jedan dio proizvodnje mandarine našeg tipa tsacume nekim sortama klementine i nekim sortama limuna, istaknuo je Dragan Crnomarković, izvršni direktor za kvalitetu, Arivera Fruit.
Teško je procijeniti na koliko je hektara zasađen limun, jer se uzgaja i na plantažama i u okućnicama, ali očekivani urod ove sezone bit će između 400 i 500 tona.
– On raste na mikro područjima, ne može u cijeloj dolini Neretve. Tijekom 15-20 godina dođe hladna zima i uništi. Najpovoljnije područje je ovaj Krvavac, Krvavac 2 i Kula Norinska. Ova šira područja bivšeg PIK-a, ali kada je već ljudi sade, oni i riskiraju, rekao je Zoran Ujdur, uzgajivač limuna iz Krvavca.
Limun zahtjevan
– Limun je dosta zahtijevan što se tiče podizanja nasada, zato što postoji niz faktora koji utječu da ga je teško dovest do faze rodnosti. Međutim, nije on ništa posebno zahtjevniji od mandarine. Otprilike iste bolesti i štetnici napadaju, prskanje je dakle minimalno. U Neretvi se prska jedan put godišnje, naglašava Pavo Delija, uzgajivač limuna iz Opuzena.
Neretvani najviše uzgajaju sortu limuna Meyer, koja ima tanku koru i puna je soka. Zbog toga je, kažu, vrlo tražena na hrvatskom tržištu.
– Evo pogledajte, gledajte ovo… znači, ovaj limun za 15 dana, ako ga iscijedite, možete dobit pola litre soka. Ovo je čisti lijek evo pogledajte, biološki ispravan 100 % , nije tretiran, pokazuje Velibor Šuman, uzgajivač limuna iz Komina.
Nekoliko proizvođača limun, s ostalim proizvodima, prodaje na štandovima diljem Hrvatske.
– Pokušavamo onu politiku Od polja do stola, skratiti na najkraći mogući rok. Znači, danas beremo, večeras se to otprema i sutra je već na tržnicama gdje naši kupci to mogu kupiti. Tako omogućavamo svim našim kupcima vrhunski proizvod jer znate i sami što se god taj rok skrati da je kvaliteta proizvoda bolja, istaknuo je Delija.
– Distribuiram sve na svoje štandove što se tiče limuna. Količinski, sad je toplo pa ne ide tolika količina, ali uglavnom ja rastegnem limun duži period. Znači, ostavljam ga na stablu da on bude što veći, puniji soka i onda ga uspijem tako riješiti, ne dajem ga na otkup, naglašava Šuman.
Limun u maloprodaji ima zaštićenu cijenu
Ipak, najviše je onih koji limun prodaju na veliko – otkupnim centrima.
– Prošle godine dvije sam tone dao na otkup po 67 centi i to je to. Ove godine još nisam, jedino manje količine berem po narudžbi i imam štand ispred kuće i tu prodajem, rekao je Ujdur.
Ovo je prva berba. Cijena je euro, a bilo bi dobro da je malo veća ali nije nažalost, koji cent. Imamo još pet-šest tona. Nešto je u polju nešto oko kuće i kvaliteta je dobra, ali ove je godine malo lošiji urod nego inače, naglasio je Neno Vučković, uzgajivač limuna iz Krvavca.
Ni otkupljivačima nije lako jer limun u maloprodaji ima zaštićenu cijenu.
– Cijena je 1,49 i iznad toga cijena ne može ići tako da ćemo se mi uklopiti u tu cijenu. Naša otkupna cijena je jedan euro plus ostali naši troškovi tako da na neki način budemo svi zadovoljni i da na neki način imamo neku konkurentnu cijenu na tržištu. Do kada će to biti, ne znamo, ali u svakom slučaju mi ćemo biti u rangu s uvoznim limunom, istaknuo je Crnomarković.
Limun nije sladak kao mandarina, ali bez njega je nemoguće zamisliti mnoge obroke i napitke. Sirovina je i u farmaceutskoj industriji – pravi lijek za nadolazeću zimu.
Autor: Pero Štrbe/V.K./Plodovi zemlje/HRT