Neretvanska lađa nekada je doslovno značila život za stanovništvo Doline Neretve, a mi donosimo dosad najstariju fotografiju lađe za koju se vjeruje da je nastala tijekom ljetnih mjeseci davne 1890. godine.
Vlasnik fotografije je zagrebački kolekcionar Mario Talajić, koji je iznio i zanimljivu priču o njenom nastanku, kao i o autoru fotografije. Naime, upravo u to vrijeme fotograf Alois Beer krenuo je na jedno od svojih mnogobrojnih putovanja, taj put u Dalmaciju i Bosnu i Hercegovinu. Početkom rujna 1890. u Zadru su izložene fotografske vedute Zadra, Splita, Dubrovnika, Lokruma, Kotora i Hvara, koje je snimio Alois Beer.
„I poleđina fotografije potvrđuje da je riječ o fotografiji iz toga razdoblja, jer na njoj imamo natpis „Alois Beer K.u.K. HOF-PHOTOGRAPH KLAGENFURT, a medalje koje ukrašavaju poleđinu su iz 1862., 1870., 1873., 1874., 1875., 1883., i 1885. Sama riječ HOF znači „dvorski“, a tu oznaku autor nakon dolaska u Pulu mijenja s „marine“, što znači mornarički fotograf, a uslijedile su i nove medalje s izložaba. Imao sam prigodu vidjeti više fotografija iz njegove zbirke (Mostar, Buna, Sarajevo, Travnik, Jajce itd.) koju on naziva „Bosnien“, a među njima i još dvije povezane s dolinom rijeke Neretve do kojih u nadmetanju s drugim kolekcionarima nisam uspio doći. Naime, u svijetu postoji više kolekcionara koji prikupljaju upravo fotografije Aloisa Beera zbog njihove iznimne umjetničke vrijednosti i nastoje svoju zbirku popuniti svakom fotografijom koja im nedostaje bez obzira na motiv i državu u kojoj ih je on izradio“, kaže Talajić.
Portal Rogotin i Slobodna Dalmacija (srijeda – tiskano izdanje) donose zanimljivu priču o najstarijoj fotografiji neretvanske lađe.
Jedna od tih dviju fotografija iz Neretve prikazuje jato pataka na Neretvi, a druga ukrcaj putnika na putnički parabrod u Metkoviću ili iskrcaj iz njega. Moguće je da ima više fotografija Aloisa Bera iz razdoblja kada je putovao dolinom rijeke Neretve, ali još nisu otkrivene.
„Sve su fotografije Aloisa Beera obrojčene, pa tako i ova koja prikazuje neretvansku lađu nosi broj N (numera) 6649 B (vjerojatno Bosnien), te u nastavku stoji AN DER NARENTA IN METKOVITZ (na Neretvi kod Metkovića) kao pobliže mjesto na kojem je nastala fotografija. U lijevome uglu na poleđini netko je napisao tintom: Narenta river scene in Metkovic Herzegovina provinzia of Austria“. Uporaba engleskog jezika je lako objašnjiva ako znamo da sam fotografiju dobio iz Sjedinjenih Američkih Država u kojima su se fotografi očito služili posebnim uređajima, stereoskopima koji su krajem 19. i početkom 20. stoljeća bili jako popularni, a stvarali su dojam kretanja objekata, plovila, ljudi ili životinja, u našem slučaju neretvanske lađe. Kada malo bolje pogledate ove fotografije, primijetit će te da se na lijevoj ne vidi vrh lađe. Napominjem da su se stereofotografije izrađivale s pomakom od oko šest do sedam centimetara najčešće s dvama istovrsnim fotoaparatima postavljenim jedan pored drugoga, a razlika se dobivala različitim vremenom fotografiranja“, objašnjava Talajić i napominje kako fotografija, uz svoju povijesnu, ima i iznimnu etnografsku vrijednost jer prikazuje Neretvane, i to njih sedmero (tri muškarca i četiri žene), u tadašnjoj svakodnevnici i u nošnjama s kraja 19. stoljeća.
Lađom vesla samo muškarac u bijeloj košulji, dok drugi koji sjedi pored njega, promatra smjer kretanja lađe i vjerojatno osobu koja će primiti lanac od žene koja stoji na pramcu. Treći muškarac drži ular konja ili mazge koja na sebi ima dva velika pletena sepeta, a dvije žene sjede na bandi lađe. Jedna je uprćena velikom vrećom, a druga ju je očito skinula i drži desno od sebe. Sve žene na glavi imaju maramu odnosno vanculet, a muškarci kape.
Portal Rogotin i Slobodna Dalmacija (srijeda – tiskano izdanje) donose zanimljivu priču o najstarijoj fotografiji neretvanske lađe.
„Vjerujem da će neki etnograf jednom obaviti analizu fotografije i uočiti pojedinosti koje ne vidim i ne razaznajem. Pobliže odredit samo mjesto fotografiranja danas je, vjerujem, nemoguće jer su promjene koje su se dogodile u posljednjih 130 godina izmijenile krajolik do neprepoznatljivosti“, zaključio je Talajić.
Tko je bio Alois Beer?
Alois Beer, umjetnički fotograf (Budimpešta, 4. lipnja 1840. – Klagenfurt, 19. prosinca 1916.), fotografski je zanat izučio u Beču u kojem je od 1863. do 1867. djelovao kao samostalni majstor. Zatim je radio u Klagenfurtu da bi potkraj 1880-ih došao u Pulu, gdje mu je dodijeljen naslov „carskoga i kraljevskoga mornaričkog fotografa“. Poznato je više od 130 njegovih motiva iz Pule. Njegovo je ime nezaobilazno u povijesti fotografije i mnogih drugih naših krajeva s konca 19. i početka 20. stoljeća, posebice Istre i Dalmacije. Ispunjavao je zbirke tisućama jedinstvenih fotografija tako da je samo u Beerovu katalogu iz 1910 godine zabilježeno više od 12 tisuća fotografija, od čega više od dvije tisuće fotografija brodova, pa, eto, među njima i jedne lađe.