Pokretanjem Nacionalnog programa za probir i rano otkrivanje raka prostate, Hrvatska postaje jedna od prvih zemalja na svijetu s takvim naprednim projektom koji građanima osigurava vrhunski standard dijagnostike i liječenja
Važnost zajedničkog djelovanja u jačanju onkološke skrbi od primarne i sekundarne prevencije do specijalističke skrbi, naglašena je povodom svečanog obilježavanja deset godina djelovanja Hrvatskog društva bolesnika s rakom prostate, jedine udruge u Hrvatskoj koja okuplja, educira i pruža podršku oboljelima od raka prostate.
Svake godine u Hrvatskoj oko 2.800 muškaraca suočava se s dijagnozom raka prostate, a svakog dana više od dvojice njih izgubi bitku s ovom bolešću, istaknuo je u uvodnom obraćanju akademik Željko Kaštelan, predstojnik Klinike za urologiju KBC-a Zagreb. “Danas u Hrvatskoj više od 20 tisuća muškaraca boluje od raka prostate. Ponosan sam što smo zadnjih godina na KBC-u Zagreb napravili veliki iskorak u liječenju, osnivanjem Centra za prostatu, uspostavom multidisciplinarnog tima i značajnim unapređenjem skrbi za pacijente”, zaključio je.
Najvažniji rizični čimbenik za razvoj raka prostate je dob – gotovo isključivo se javlja kod muškaraca starijih od 40 godina, s povećanim rizikom od 50. godine nadalje. Također, muškarci s obiteljskom poviješću raka prostate imaju i do dva puta veći rizik od obolijevanja. Prošle je godine Hrvatska, među prvima u Europi, pokrenula pilot program za probir i rano otkrivanje raka prostate usmjeren na muškarce u dobi od 55 do 69 godina koji nisu ranije bolovali od raka prostate i nisu radili PSA test u posljednjih godinu dana. Program će do kraja ove godine obuhvatiti 10.000 muškaraca, a kod 0,5 posto dosad pregledanih je u konačnici i potvrđen rak prostate.
Kao krunu desetljetnih aktivnosti u borbi protiv raka prostate, na svečanosti je najavljeno i pokretanje Nacionalnog programa probira za rano otkrivanje raka prostate.
“Sljedeće godine Hrvatska kreće s Nacionalnim programom probira za rak prostate. Pilot program uspostavljen je s KBC Zagreb i KBC Sestre milosrdnice, s domovima zdravlja Grada Zagreba i liječnicima obiteljske medicine. To je sinergija svih uključenih, a udruge poput HDBRP tu su jako važne, jer djeluju kao izravan kontakt s pacijentom i kao kanal komunikacije prema pacijentima i njihovim obiteljima”, poručila je doc. dr. sc. Marija Bubaš, prim. dr. med. spec., državna tajnica Ministarstva zdravstva.
Izv. prof. dr. sc. Krunoslav Capak, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo dodao je kako incidencija oboljenja od raka prostate raste u cijelom svijetu, pa tako u Hrvatskoj. “No imamo i trend pada mortaliteta – dijagnostika i terapije su sve bolje, pa tako i petogodišnje preživljenje, koje je danas 93%, dakle puno više nego prije 15 godina”, pojasnio je izv. prof. dr. sc. Capak te najavio kako Hrvatska pokreće jedinstven program probira. “U ovogodišnjem pilot projektu za rak prostate smo ostvarili ciljeve i definirali slabe točke, te znamo što treba pripremiti za uspješan nacionalni program, od administracije, preko dijagnostike i podjele uloga u svakom koraku probira”.
„Hrvatsko društvo bolesnika s rakom prostate u proteklih se deset godina razvilo u snažan glas pacijenata i pokretač promjena u sustavu onkološke skrbi. Iz godine u godinu provodimo niz javnozdravstvenih kampanja i edukativnih okruglih stolova, u suradnji s liječnicima i drugim dionicima zdravstvenog sustava, kako bismo podigli svijest o pravovremenom otkrivanju bolesti i potaknuli muškarce na preventivne preglede. S velikim zadovoljstvom pozdravljamo pokretanje Nacionalnog programa probira iduće godine, jer upravo rano otkrivanje omogućava učinkovitije liječenje i značajno poboljšava kvalitetu života“, poručio je Velimir Korak, predsjednik HDBRP.
KBC Zagreb više od pola stoljeća predvodi borbu protiv raka prostate, naglasila je prof. dr. sc. Marija Gamulin, specijalistica radioterapije i onkologije iz KBC-a Zagreb, potvrdivši kako je razlika u pristupu liječenju i rezultatima u odnosu na ranije razdoblje – značajna. “Veliku ulogu imaju nove metode dijagnostike te sveobuhvatno gensko profiliranje jer izravno poboljšavaju liječenje i preživljenje. Ono što nedostaje u hrvatskom zdravstvenom sustavu jest radioligandna terapija, nova niša terapije koja ima odgovor od 30%. Danas se ti pacijenti liječe izvan Hrvatske, za što nema potrebe, jer smo mi spremni za uvođenje”, istaknula je prof. dr. sc. Gamulin.
Ovom su prilikom podijeljene i zahvalnice najistaknutijim borcima protiv raka prostate koji su svojim djelovanjem ostavili neizbrisiv trag i značajno doprinijeli poboljšanju života oboljelih.
Nina Aušperger