Na 134. sjednici Vlade Republike Hrvatske predsjednik Vlade Andrej Plenković najavio je kako u petak, 19. prosinca 2025. počinje isplata godišnjeg dodatka svim korisnicima mirovine.
U petak 19. prosinca počinje isplata prvog godišnjeg dodatka za 1.228.090 korisnika mirovina, za što je osigurano 217.561.812,00 eura iz Državnog proračuna. Riječ je o novom trajnom pravu za sve umirovljenike, koje je uvedeno stupanjem na snagu novog Zakona o mirovinskom osiguranju u srpnju ove godine.
Odlukom Vlade Republike Hrvatske visina godišnjeg dodatka za jednu godinu mirovinskog staža za 2025. godinu iznosi šest eura. Isplata godišnjeg dodatka pripada svim korisnicima mirovine svake kalendarske godine za koju se isplaćivala mirovina, a visina dodatka određuje se kao umnožak punih godina mirovinskog staža za određivanje mirovine u hrvatskom mirovinskom osiguranju i vrijednosti godišnjeg dodatka utvrđene za jednu godinu mirovinskog staža. Primjerice, za korisnika mirovine s trideset godina staža taj dodatak će ove godine iznositi ukupno 180 eura, dok će za one s 40 godina staža iznositi 240 eura.
Godišnji dodatak na mirovinu dio je zaštićenih primanja i izuzet je od ovrhe, ne podliježe oporezivanju te ne ulazi u prihodovni cenzus za oslobođenje od plaćanja premije dopunskog zdravstvenog osiguranja.
Prije uvođenja trajnog godišnjeg dodatka, umirovljenicima je u razdoblju od 2021. godine do travnja 2025. isplaćeno ukupno 11 jednokratnih dodataka vrijednih gotovo 775 milijuna eura, kojima su u najvećoj mjeri bili obuhvaćeni korisnici s nižim mirovinskim primanjima.
Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike kontinuirano radi na povećanju standarda za sve umirovljenike u Republici Hrvatskoj, što potvrđuje činjenica da je u državnom proračunu za 2025. godinu osigurano 9,17 milijardi eura za mirovinski sustav, a za 2026. godinu 10,19 milijardi eura za mirovinski sustav.
U mandatu ove Vlade od 2016. godine najniža mirovina se i više nego udvostručila te je u listopadu ove godine iznosila 449,03 eura, što je povećanje od 115,3 posto u odnosu na srpanj 2016. kada je iznosila 208,51 eura. Niže mirovine u najvećoj su mjeri posljedica relativno kratkog mirovinskoga staža korisnika. Prosječna sveukupna mirovina gotovo se udvostručila, u listopadu ove godine iznosila je 689,26 eura, što je povećanje za 331,39 eura, odnosno 92,6 posto u odnosu na listopad 2016. kada je iznosila 358 eura.
Brojnim dosadašnjim izmjenama mirovinskog zakona unaprjeđen je status umirovljenika i starijih osoba, pa je tako omogućena isplata dijela obiteljske mirovine uz osobnu mirovinu za 115.077 korisnika u listopadu 2025. te im je ukupno mirovinsko primanje povećano za oko 123 eura. Također, povećane su obiteljske mirovine za 10 posto za više od 209.000 korisnika te su dodatno povećane najniže mirovine za tri posto za više od 324 tisuće korisnika.
Kako bi se dodatno unaprijedio status umirovljenika, od 1. travnja 2023. ukinut je dodatni zdravstveni doprinos od tri posto za 32 tisuće korisnika mirovina, uz to je i omogućen rad gotovo svim korisnicima mirovine te tu mogućnost trenutno koristi više od 37 tisuća umirovljenika.
Nacionalna naknada za starije osobe uvedena je u siječnju 2022. godine te je iznosila 106 eura, dok od 1. siječnja 2025. naknada iznosi 154,50 eura. Osim povećanja iznosa naknade, rastao je i broj korisnika te ih je u listopadu 2025. bilo 19.126 što je povećanje veće od 162 posto u odnosu na prosinac 2023. kada je bilo 7.278 korisnika. Od siječnja 2024. revidirani su uvjeti za ostvarivanje prava, što je rezultiralo većim obuhvatom korisnika.
Od 1. srpnja 2025. na snazi je promjena formule usklađivanja mirovina sa prijašnjeg omjera 70:30 na 85:15 zbog povoljnijeg indeksa rasta plaća i potrošačkih cijena, što je rezultiralo usklađivanjem mirovina za 6,48 posto te predstavlja treću najveću stopu usklađivanja od 1999. godine. Povećana prosječna sveukupna mirovina za listopad je tako iznosila 689,29 eura, a isplatom prvog godišnjeg dodatka iznosit će više od 700 eura.
Novim Zakonom o mirovinama povećan je dodani staž majkama sa sadašnjih šest na 12 mjeseci za svako rođeno ili posvojeno dijete te je tako već treći put dodatno povećana najniža mirovina za otprilike tri posto.
U idućoj godini Ministarstvo nastavlja s podizanjem standarda za umirovljenike, pa se tako dodatno povećavaju invalidske mirovine za 10 posto te se ukida smanjenje prijevremenih starosnih mirovina, tzv. penalizacija s navršenih 70 godina života.
Rezultat svih mjera i politika koje su u prethodnom razdoblju donijeli Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, kao i Vlada Republike Hrvatske, vidljiv je u pozitivnom rezultatu izmjena u mirovinskom sustavu, kao i trendova na tržištu rada. Omjer umirovljenika i osiguranika je danas 1:1,42, u odnosu na listopad 2016. kada je taj omjer iznosio 1:1,19.