Hrvatski umirovljenici među onima su u Europi čije mirovine najslabije pokrivaju stvarne troškove života, rezultati su analize DataPulsa, globalne analitičke podatkovne platforme. Prema usporedbi koju donosi, prosječna mirovina u Hrvatskoj ne uspijeva pokriti oko 40 posto procijenjenih životnih troškova starijih osoba koji uključuju stanovanje, prehranu, režije i ostale osnovne potrebe.
Istraživanje pod nazivom “Hoće li mirovine pokriti moj život u mirovini? Godišnji troškovi nasuprot državnim mirovinama u Europi” pokazuje da većina država ima problem nedostatnih mirovina. Kako troškovi značajno premašuju iznos mirovina, umirovljenici moraju tražiti dodatnu financijsku podršku, kroz ušteđevinu, obitelj ili dodatne izvore prihoda. Samo u četiri zemlje, Rumunjskoj, Češkoj, Poljskoj i Španjolskoj, umirovljenici mogu biti zadovoljni jer uspijevaju pokriti većinu svojih izdataka bez dodatnih prihoda, javlja Jutarnji list.
No, ovu usporedbu prilično neobičnom čini zaključak da su rumunjski umirovljenici, gledano kroz odnos mirovine i troškova života, relativno najbogatiji u Europi. Mirovina im premašuje troškove za 21 posto. Iza takvog rezultata vjerojatno stoji činjenica da su troškovi života u toj zemlji znatno niži nego u većini drugih europskih zemalja, a državne mirovine dovoljno velike da pokriju nužne izdatke. Zato umirovljenici tamo, iako apsolutno ne primaju velike iznose, prema ovom pokazatelju “izgledaju” relativno bogato.
Suprotno tome, u zemljama poput Hrvatske, iako su apsolutne mirovine često više nego u Rumunjskoj, troškovi života su proporcionalno viši, pa mirovine pokrivaju manji dio stvarnih izdataka. Zbog toga hrvatski umirovljenici imaju jedan od najizraženijih mirovinskih ‘nerazmjera‘ u Europi. U skupini ‘nepovoljnih‘ nalaze se i slovenski umirovljenici kojima troškovi premašuju mirovinu za 39 posto. Ipak, posebno iznenađuje vrlo niski rang bogatih zemlja: u Luksemburgu, najbogatijoj zemlji EU po kriteriju BDP-a po stanovniku, troškovi su veći od prosječne mirovine za 34 posto, a u Njemačkoj za 33 posto.
Ako je prosječna mirovina u Hrvatskoj 40 posto manja od troškova, nameće se pitanje otkuda se onda financira prosječna potrošnja starijih. Pretpostavlja se da dio njih radi, da imaju neke druge izvore prihoda, poput prodaje nekretnina, smanjivanja štednje. Međutim, to si može priuštiti samo manjina.
Za tumačenje ovih rezultata, ocjenjuju ekonomisti koje smo kontaktirali, ključno je pitanje kako se računaju prosječni troškovi života. Istraživanje navodi da su to “procijenjeni prosječni godišnji troškovi osoba starijih od 60 godina”. Što pokazuje omjer prosječne mirovine i prosječne potrošnje osoba starijih od 60 godina? Mirovine primaju samo neki, a ne svi stariji od 60, a u potrošnju ulaze svi, primjećuje jedan ekonomist, ističući da bi bilo logičnije usporediti potrošnju umirovljeničke generacije s radno aktivnom ili njihove glavne izvore prihoda, primjerice mirovine u odnosu na plaće. “Tada bismo vidjeli koliko umirovljenici zaostaju u standardu u odnosu na radno aktivnu populaciju. Što se ovako uspoređuje? Mirovina s potrošnjom unutar iste generacije. Razlika može biti zbog drugih izvora dohodaka, renti, smanjivanja štednje, sive ekonomije…”, navodi.
Moguća slabost istraživanja je i u tome što se uspoređuje bruto mirovina sa stvarnom, neto potrošnjom. Ekonomisti smatraju da bi bilo primjerenije uspoređivati neto mirovinu i potrošnju. U Hrvatskoj se mirovine oporezuju manje nego u većini drugih zemalja, a umirovljenici ne plaćaju ni obvezno osnovno zdravstveno osiguranje. Kada bi se i to uzelo u obzir, Hrvatska bi vjerojatno i dalje stajala dosta loše, ali je moguće da bi na ljestvici preskočila koju zemlju.
Podaci Eurostata
Prema podacima Eurostata na koje se analiza nadovezuje, prosječna mirovina u EU 2023. godine iznosila je oko 58 posto prihoda od rada prije mirovine. To znači da osoba koja je zarađivala 100 eura u kasnoj fazi karijere, u mirovini prima oko 58 eura. Najniži omjer u toj godini zabilježen je u Hrvatskoj, iznosi 35 posto, dok je u Grčkoj bio na razini od čak 78 posto, u Španjolskoj iznosi 77 posto, u Italiji 75 posto… Gotovo jedan od šest umirovljenika u EU nalazi se u riziku od siromaštva, a stopa je rasla s 12 posto u 2013. na 15,5 posto u 2023. godini, što samo naglašava izazove u osiguranju dostatnih prihoda u starijoj dobi, javlja Jutarnji list.
Kada je riječ o izdacima za mirovine, posljednji službeni podaci Eurostata odnose se na 2022. godinu i pokazuju da u prosjeku iznose 12,2 posto BDP-a. Hrvatska je smještena otprilike na sredini ljestvice, s iznosom od 8,9 posto. No, proteklih godina ipak su povećani: lani su mirovinski izdaci iznosili oko 10 posto BDP-a, a za ovu godinu taj se udjel povećao na 10,4 posto. Najviše udjele u 2024. godini imale su Italija, 15,5 posto BDP-a, Francuska 14,7 posto, Grčka 14,3 posto i Austrija 14,2 posto. S druge strane, najniži su u Irskoj, tek 3,8 posto, te na Malti 5,6 posto. Podaci iz državnog proračuna za Hrvatsku pokazuju da su mirovinski izdaci za 2023. bili približno isti kao 2022. mjereni kao udio u BDP-u, ali nakon toga počinju rasti, da bi 2025. iznosili oko 10 posto BDP-a, a za 2026. su Državnim proračunom predviđeni izdaci od 10,4 posto BDP-a.