Prema statistici prosječna godišnja količina oborina u Vrgorcu kreće se od 1200 do 1500 mm, a ove vrijednosti temelje se na dugogodišnjim mjerenjima od 1981. godine.
Međutim, u samo u 35 dana siječnja i veljače ove godine palo je pola godišnjeg prosjeka, pa ni najstariji stanovnici Vrgorske krajine ne pamte tako kišan siječanj.
Nekoliko meteroloških postaja razbacanih po selima Vrgorske krajine pokazalo je rekordne brojke. Tako je u Dugim Njivama, selu koje je geografski najbliže Makarskom primorju, palo 493 litre kiše po četvornom metru, a u poljskim naseljima Milošićima 454,6 litara, u Podprologu 451,6 litara, dok je u Vrgorcu zabilježeno nešto manje kiše, “samo” 422 litre.
Kad se toma pridoda stotinjak litara kiše koja je pala ovih dana u veljači, svima je jasno zašto su već duže vrijeme vrgorska krška polja Rastok i Jezero pod vodom i kulture koje se nalaze u njima. Inače, nakon proslava blagdana sv. Vinka počinje rezidba vinove loze u Jezeru, no ove godine brojni vinogradari s time će morati malo pričekati, jer je sigurno najmanje 200.000 trsova pod vodom.
Pored toga, ne može se ući ni u one vinograde koji nisu pod vodom, jer je zemlja od velike količine oborina pretvorena u sami glib. S druge strane, Ilića brda u Rastoku nema toliko vinove loze, tu su u prvom planu jagode i povrtlarske kulture.
Preostali jagodari u ovo doba godine stavljaju svoje nasade u plastenike, jer ne žele risikirati da im proljetni mraz uništi cjelogodišnji trud i muku, međutim ne mogu nikako uhvatiti nekoliko dana lijepog vremena da završe posao.
Tekst i slika: Mate Primorac / Slobodna Dalmacija