Kao dio planiranih aktivnosti na projektu TETHYS4ADRION, od 2. do 4. veljače 2026., projektni partneri iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz Splita, Grada Čapljine i Grada Metkovića, proveli su prvo od četiri planirana sezonska praćenja sastava i količina riječnog otpada na Neretvi u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Ovo je prvi puta dosad da se prema usklađenom monitoringu provodi praćenje količina i sastava otpada u rijekama u Hrvatskoj.
– Tijekom praćenja zabilježene su značajne količine otpada kako onog naplavljenog na obali tako i onoga na površini rijeke na gotovo svim lokacijama, a posebno su velike količine zabilježene tijekom praćenja otpada na površini rijeke s mosta u Metkoviću. Tom su prilikom brojni i različiti predmeti, najviše od plastike, uočeni u plutanju nizvodno prema ušću. Među uočenim otpadom najvećim je dijelom prevladavala plastika: vrećice za kupovinu, plastični poljoprivredni otpad – folije za plastenike i folije za kolektivno omatanje proizvoda, komadi stiropora iz poljoprivrednih aktivnosti, kao i manji komadi raznih plastičnih predmeta neodređenog porijekla. Među tim komadima, posebno je bila vidljiva plastika s tragovima spaljivanja, što je znak neodgovarajućeg odnosa prema zbrinjavanju otpada i okolišu. Prvo otpad nije pravilno zbrinut, a spaljivanjem nastaju izuzetno štetni nusprodukti koji dospijevaju u atmosferu – ističe dr. sc. Pero Tutman, znanstveni savjetnik u trajnom izboru Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz Splita, javlja Dubrovacki vjesnik.
Ovaj međunarodni projekt usmjeren je na rješavanje problema plastičnog onečišćenja u rijekama i moru unutar Jadransko-jonske regije. Projekt je posebno važan za područja poput delte rijeke Neretve, koja su podložna utjecaju prekograničnog onečišćenja.
Aktivnosti praćenja provode se sezonski. Nakon ovog zimskog monitoringa, praćenja će se nastaviti po jednom u svakoj sezoni. Istraživanja su provedena pod vodstvom znanstvenika s Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz Splita, dr. sc. Pera Tutmana i dr. sc. Dubravke Bojanić Varezić, u suradnji s Marinkom Dalmatinom, ispred Grada Čapljine, te Larom Šiljeg i Ana-Marijom Prović, ispred Grada Metkovića, kao partnera na projektu. Dio aktivnosti u Čapljini je proveden uz suradnju vatrogasaca – djelatnika profesionalne vatrogasne postrojbe grada Čapljine.
Kako objašnjavaju voditelji projekta, praćenje je provedeno prema protokolu usklađenim s odgovarajućim EU standardima i zajednički dogovorenim od strane svih partnera. Praćenje riječnog otpada obuhvatilo je slijedeće kategorije: sastav i količine makrootpada (predmeti otpada veći od 5 centimetara) naplavljenog na obali, te makrootpada na površini vode, zatim praćenje mezootpada (odnosi se na otpad veličine između 5 milimetara i 5 centimetara) na obali i na površini vode, te praćenje mikroplastike (otpad manji od 5 milimetara) u pješčanom sedimentu na obali i na površini vode. Nakon prikupljanja, uzorci su odneseni na laboratorijsku analizu u splitski Institut.
Pilot-područje rijeke Neretve obuhvaća više lokacija; od ušća rijeke Neretve, naselja Krvavac te mosta u Metkoviću u Hrvatskoj, zatim mostova u Čapljini i Žitomislićima, kao i obala rijeke u Ševaš njivama i Čapljini, u BiH.
Praćenje sastava i količine prethodno navedenih kategorija provodi se usklađenim metodologijama prilagođenim mjestima na kojima se nalazi otpad – obala ili površina rijeke, kao i veličinskim kategorijama otpada. Praćenje makrootpada i mezootpada naplavljenog na obali provodi se izravnom vizualnom analizom na lokaciji, uz prepoznavanje, popisivanje i pobrojavanje svih predmeta pronađenih na transektu duljine 100 metar, dok se praćenje makrootpada na površini vode obavlja izravnim vizualnim promatranjem s mosta i popisivanjem svih predmeta koji prođu rijekom u sat vremena. Promatranje se obavlja istovremeno s četiri lokacije na mostu u smjeru riječnog toka.
Praćenje mikroplastike u pješčanom sedimentu na obali rijeke se obavlja na način da se na nekoliko mjesta na obali veličine 1 četvornog metra izvrši prosijavanje površinskog sloja pijeska, u debljini od 5 centimetra, kroz metalna sita različitih promjera te se zadrži ono što ostane na situ. Praćenje mikroplastike i mezootpada na površini vode provodi se površinskom plutajućom planktonskom mrežom zvanom manta-mreža, zbog sličnosti s istoimenom ražom. Manta mreža se spusti na površinu rijeke s otvorom okrenutim k toku rijeke, te se u razdoblju od 30 minuta prolaskom vode kroz njenu mrežu prikupljaju uzorci mikroplastike i makrootpada.
Istraživanja su provedena tijekom razdoblja intenzivnih kišnih epizoda pa je rijeka Neretva imala visoki vodostaj i vrlo brzi tok, što je stvaralo tehničke poteškoće pri praćenju mikroplastike i mezootpada na površini rijeke, ali je praćenje uspješno provedeno.
Projekt TETHYS4ADRION (punog naziva Enhancing Cross-Border Cooperation for Riverine Plastic Litter Reduction in the Adriatic and Ionian Seas) započeo je 1. rujna 2024. i traje 36 mjeseci, a financira se iz programa INTERREG IPA Adrion. Ukupna vrijednost projekta je oko 1,7 milijuna eura. Projekt okuplja partnere iz sedam zemalja Jadransko-jonske regije: Hrvatske, Slovenije, Italije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Albanije i Grčke. Vodeći partner je Nacionalni institut za kemiju iz Ljubljane, a hrvatski partneri su Institut za oceanografiju i ribarstvo (Izor) iz Splita i Prirodoslovni muzej Metković. Rijeka Neretva je jedno od pet pilot-područja na projektu na kojima se provodi praćenje otpada prema zajednički koordiniranom protokolu. Pored Neretve, to su rijeka Soča u Sloveniji i Italiji, Reno u Italiji, Bojana/Buna u Crnoj Gori i Albaniji, te Alfeios u Grčkoj.
Silvia Rudinović /Dubrovacki vjesnik
Slike: Tethys4adrion/Tethys4adrion