U posljednjih nekoliko dana u Dalmaciji i južnoj Hercegovini zabilježeni su potresi različitih jačina. Potresi su se javljali na dubinama od nekoliko kilometara ispod površine i dio su normalne seizmičke aktivnosti u ovom području.
Osim straha nisu zabilježene nikakve materijalne štete. Podsjetimo, dana 17. veljače 2026. zabilježen je potres magnitude oko 4,6 po Richteru s epicentrom približno sedam kilometara sjeverozapadno od Livna u Bosni i Hercegovini, na dubini od oko 27 kilometara. Potres se osjetio i u dijelovima Dalmacije te zapadne Hercegovine.
Dva dana kasnije, 19. veljače 2026., zabilježen je potres magnitude oko 3,3 s epicentrom oko 37 kilometara zapadno od Mostara, na dubini od približno 10 kilometara. Istoga dana u 16:21 sati registriran je još jedan potres magnitude 3,3, po Richteru oko 16 kilometara sjeverozapadno od Ljubuškog, također na dubini od oko 10 kilometara. To podrhtavanje osjetilo se i u dijelovima južne Dalmacije, uključujući Ploče, Makarsku i Split. Manji potres magnitude 2,5 je zabilježen je u jugozapadnoj Bosni i Hercegovini, a osjetio se i u nekim dijelovima Dubrovačko-neretvanske županije, piše Slobodna Dalmacija.
Seizmoloških servisa navode i potres magnitude 3,3 s epicentrom istočno od Makarske, s dubinom od oko 15 km, koji se dogodio u večernjim satima i bio je osjetan duž obale Dalmacije i u susjednoj Bosni i Hercegovini.
Iako se radi o seizmički aktivnom području, zbog čega se potresi ciklično ponavljaju, to uopće ne umanjuje osjećaj straha i zabrinutosti među lokalnim stanovništvom. Svaka nova trešnja izaziva strah i prisjećanje na jače potrese iz ne tako davne prošlosti.
Posebno se Dalmatinci prisjećaju snažnog potresa magnitude oko 5,7 – 6,1 koji je 22. travnja 2022. godine zatresao regiju, pogodivši područje između Bosne i Hercegovine i Dalmacije, s epicentrom blizu Stoca i Ljubinja. Uzrokovao je veliku materijalnu štetu, a tijekom tog potresa jedna je djevojka tragično izgubila život nakon što su se stijene odlomile s obližnjeg brda i srušile na njezinu kuću.
Uz ovaj potres koji je uznemirio regiju, Makarsko primorje ima i svoju tragičnu seizmičku povijest. Najpoznatiji su potresi iz siječnja 1962. godine, kada je niz udara s najjačima od 5,9 i 6,2 magnitude pogodio Makarsku rivijeru i okolna mjesta.
Epicentar potresa
Danas s pravom možemo tvrditi kako su siječanjski potresi iz 1962. godine bili najveća prirodna nepogoda na Makarskom primorju u prošlom stoljeću. No unatoč svim razaranjima koja su donijeli, oni su istovremeno označili razvojnu prekretnicu ovog područja. Naime, razvojni impuls koji je uslijedio kao posljedica obnove i planskog preseljenja stanovništva u naselja pokraj mora te njihovo poticanje na bavljenje turizmom usmjerio je razvoj Makarskog primorja prema onom kakav danas poznajemo.
Prema seizmološkim podacima, potresi su se događali na hipocentrima na dubinama od nekoliko desetaka kilometara ispod površine, dok se seizmička aktivnost u području tla proteže do dubine od 3 do 5 kilometara, što ukazuje na tektonske pomake u Zemljinoj kori.
Iako su regiju posljednjih tjedana obilježila dugotrajna kišna razdoblja, seizmolozi jasno ističu da nema uzročne veze između obilnih padalina i potresa to je jednostavno geološko, tektonsko djelovanje koje ništa ne može zaustaviti.
S obzirom na učestalost podrhtavanja i različite informacije koje se pojavljuju u javnosti, dodatno pojašnjenje dao je stručnjak za potrese, seizmolog Ivica Sović. Govoreći o dubinama na kojima su zabilježeni posljednji potresi te o mogućim uzrocima njihove pojave, osvrnuo se i na učestale spekulacije o povezanosti vremenskih prilika i seizmičke aktivnosti.
– Potresi su se dogodili u hipocentrima od 13 i 5 kilometara dok površinska voda seže u dubinu od 3 do 5 kilometara. Dugotrajna kišna razdoblja nisu uzročno-posljedično povezana. Dakle, obilna kiša nema veze s podrhtavanjem tla. To vam je čista tektonika. Potrese se ne može predvidjeti kada će se dogoditi, ali siguran sam da će ih biti još jer se radi o seizmički aktivnom području – pojasnio je seizmolog Sović.
Stručnjaci naglašavaju da potrese nije moguće precizno predvidjeti, što seizmolozi kontinuirano ističu u svojim analizama i izvješćima. Budući da se radi o tektonski aktivnoj regiji, daljnja seizmička aktivnost i nova podrhtavanja tla realna su mogućnost i u narednom razdoblju.
U takvim okolnostima ključno je oslanjati se na provjerene i službene informacije seizmoloških službi te biti svjestan geoloških obilježja područja u kojem se živi. Iako se potresi ne mogu spriječiti niti kontrolirati, poznavanje njihovih uzroka i odgovarajuća priprema doprinose smanjenju rizika i učinkovitijem postupanju u slučaju novih podrhtavanja tla.
Stanislav Soldo / Slobodna Dalmacija
