Što je zajedničko brončanim spomenicima fra Aleksandru Ribičiću u Zaostrogu, Anti Gašparu u Vrgorcu, Mati Svjetskom, također u Vrgorcu, ili, da malo napustimo Dalmaciju, Josipu Mikulecu, prvom svjetskom influenceru, u Oroslavlju? Potpisuje ih ista autorica, mlada Sarajka, 35-godišnja Adna Bakija. Ovu akademsku kiparicu životni je put iz rodnoga grada najprije doveo u Gradac, na Makarskom primorju, gdje je, kako ćemo vidjeti, ostavila neizbrisiv trag, a onda u Zagreb, gdje i danas stvara. Ako spomenutim djelima dodamo i spomenik Sredozemne medvjedice, koja je uspjela sačuvati svoju vrstu unatoč klimatskim i ekološkim promjenama, postavljen 2024. u Drveniku, godinu dana nakon fra Alekse, prvog njenog spomenika u bronci, zatim spomenik „Kormilo“, posvećen pomorcima i tradiciji, u Općini Vrsi, također 2024., te spomenik „Viranka sa kabom i magarac sa burilom“ koji se, kao i Mate svjetski i njegov pas Globus planiraju otkriti ove godine, možemo slobodno napisati da je riječ o impresivnom nizu, jer, jer žena u kiparstvu je rijetka pojava, kiparstvo se još uvijek smatra muškim zanatom.
„Ova godina donijela mi je veliku sreću i osjećaj dubokog ispunjenja kako na profesionalnom, tako i na osobnom planu. U istoj godini dobila sam priliku raditi na dva spomenika koji za mene imaju posebnu vrijednost. Za Vrgorac izmodelirala sam spomenik Mati Šimunoviću i psu Globusu – djelo koje simbolizira otvorenost prema svijetu, hrabrost i neraskidivu povezanost čovjeka i njegova vjernog suputnika. Za otok Vir trenutno modeliram spomenik Viranki s kabom na glavi i magarca s burilom – snažan prikaz identiteta, tradicije i života toga mjesta. Rad na ovim projektima zahtjevan je, ali i izuzetno inspirativan. Nakon faze modeliranja, spomenici prelaze u svoju drugu, jednako važnu fazu a to je lijevanje u broncu, čime dobivaju svoju trajnost i konačni oblik. Posebno mi je zadovoljstvo što će ta završna faza biti realizirana u Ljevaonici umjetnina ALU d.o.o. u Zagrebu, gdje će umjetnički rad dobiti svoju punu materijalnu snagu.
Portal Rogotin i Slobodna Dalmacija (petak – tiskano izdanje) donose lijepu priču o akademskoj kiparici Adni Bakiji!
Stvarati spomenike dok istovremeno u sebi nosim još jedan mali, novi život koji raste uz moju Leonu za mene je duboko emotivno iskustvo. Osjećam veliku zahvalnost što mogu proživljavati oba stvaranja istodobno. Spomenik za Vir trebao bi biti postavljen ovoga ljeta i veselim se trenutku kada će postati dio javnog prostora i svakodnevice ljudi. Posebno me raduje što će utjeloviti žene koje su vrijedno radile i nosile vodu s bunara-tihi, ali snažni simbol jednog vremena. Zato će 2026. godina za mene ostati posebna kao godina umjetničkog stvaranja, osobnog rasta i iščekivanja jednog novog, najljepšeg životnog poglavlja“, kaže Adna.
Njen umjetnički put započeo je dok je kao djevojčica koristila indigo papir, crtala, slikala. “Htjela sam upisati grafiku u Srednjoj školi primijenjenih umjetnosti, ali sam promijenila odluku na insistiranje pokojnog profesora Hasana Haljevca, koji je primijetio talent za kiparstvo. Nakon toga moja ljubav prema kiparstvu se razvijala, jer poseban osjećaj je napraviti nešto s vlastitim rukama, ideju pretvoriti u djelo”, priča nam Adna o svojim počecima i ističe kako je još jedna njena ljubav, ona prema muralima, došla sasvim slučajno: “Oslikala sam kafić “Havana” u Gradcu i tada su se otvorile brojne mogućnosti za umjetničko djelovanje na ovom području”.
Adna ima preko 50 radova od gipsa, žice, jutanih vreća, krpa, kaširanoga papira, metala i bakra. Priroda joj je glavni izvor inspiracije, pa tako njezini radovi najčešće prikazuju životinjski svijet. U Drveniku Donja Vala, oslikala je mural koji prikazuje morsku kornjaču – glavatu želvu i iznad divlju mačku koje su ugrožena vrsta, a samim time i zaštićena. Divlja mačka je predstavljena na način da začuđeno gleda u morsku kornjaču-glavatu želvu koja se bezbrižno kreće i nije svjesna vanjskih utjecaja, a i kopnena i morska strana je ugrožena.
Portal Rogotin i Slobodna Dalmacija (petak – tiskano izdanje) donose lijepu priču o akademskoj kiparici Adni Bakiji!
“Htjela sam ukazati na problem da jedni o drugima ovisimo kao i o našim postupcima i da nismo svjesni opasnosti i posljedica. Na natječaju Turističke zajednice Gradac za popratni grafički znak ili logo, moja ideja grafičkog prikaza loga je odabrana i predstavlja planinu, more i psa dalmatinera. S jedne strane autobusne stanice u Zaostrogu je prikaz dalmatinera koji čeka i nije baš veseo, a na drugoj autobusnoj je prikaz psa dalmatinera koji pruža šapu i pozdravlja se”, kaže Adna. Neki od njenih ostalih radova se mogu vidjeti na raznim lokacijama u Gradcu I Drveniku poput Vatrogasnog doma, hotela isl.
Spomenik fra Aleksandra Ribičića, maratoncu s habitom, u Zaostrogu je njen prvi javni spomenik u bronci, a bronca joj je omiljeni materijal jer joj, kako tvrdi, pruža mogućnost da se na najbolji način izrazi modelacija u glini. „Iz priča sam znala da je bio dobar čovjek i da nije gledao tko pripada kojoj religiji, nego mu je bilo važno da je dobra osoba. Zato nisam ovaj projekt gledala isključivo kao posao, željela sam biti dio nečega što je lijepo i što trajno ostavlja poruku dobrote. Dodatno sam istraživala i informirala se o ovome fratru. Uvjerila sam se da je bio jako bitan mnogim običnim ljudima, a ne samo onim istaknutima. I zato sam htjela na njegovome licu pokazati blagost i dobrotu“, rekla je ova sarajevska umjetnica.
Ne bez ponosa pričat će i o spomeniku Josipu Mikulecu u Zagorju: “Josip Mikulec je ne samo oroslavsko ili zagorskoj već i hrvatsko blago. Bio je svjetska atrakcija dok je putovao svijetom a o tome govore i brojni novinski članci. Dok je putovao nosio je knjige u kojima je dokumentirao razgovore s pet američkih predsjednika, s Benitom Musssolinijem, s Nikolom Teslom, s Thomasom Edisonom, s guvernerima Tasmanije, Australije itd. Spomenik predstavlja Josipa Mikuleca sa knjigom impresivnije dimenzija koja je ujedno predstavljala veliki teret na putu ali i veliko zadovoljstvo. Jedna od triju knjiga čuva se u Hrvatskom povijesnom muzeju u Zagrebu, dok preostale dvije nalaze se u SAD-u”.
Adna je radila jedan od najvećih umjetničkihi vizuala i mozaika na području Hrvatske a to je projekt Turističke zajednice Općine Gradac “Mozaik stepenice Gradac”. Željela sam kao umjetnica istaknuti sve lijepo u tom mjestu a to su masline, sam naziv mjesta Gradac, turistički logo zajednice kao sunce, galeba koji leti iznad broda jedrilice, konop koji je vezan za sidro i sve to drži. Htjela sam usidriti sve lijepo i ostaviti iza sebe nešto u mjestu moje kćeri Leone. Uz pomoćnike Anđela Mirke i Luke Batinovića željela sam polijepiti sve ali zbog osobnih razloga, prednje luksacije ramena i preseljenja u Zagreb nisam bila u mogućnosti. Ostala sam kao nadzor dolazeći povremeno i preko online komunikacije. Nastavak izvršenja mozaika po oslikanom vizualu završio je keramičar Petar Petrušić i njegovi pomoćnici. Za mene je taj mozaik dio mene i priče koju sam htjela ostaviti trajno. Priča koja se svakim korakom prenosi dalje“, rekla nam je Adna i istaknula kako joj je žao što u svome rodnom gradu Sarajevu još uvijek nema spomenik u bronci, no ne gubi nadu. Ima ideju koja bi povezala glavni grad Bosne i Hercegovine i glavni grad Hrvatske .
Portal Rogotin i Slobodna Dalmacija (petak – tiskano izdanje) donose lijepu priču o akademskoj kiparici Adni Bakiji!
“Za mene je skulptura nešto moćno što može povezati, uljepšati okoliš i svakodnevnicu, dio ne samo prostora nego i ljudi. Skulptura je trajna poruka kao pokazatelj što osoba svojim rukama može napraviti i ostaviti iza sebe budućim generacijama, posebno žensko jer ne treba imati predrasude kada je umjetnost u pitanju. Bitno je zdravlje, ideja, želja i sreća da se bilo što ostvari”, poručila je.
Adna je rođena 16. lipnja 1991. u Sarajevu, završila je srednju školu Primijenjenih Umjetnosti u Sarajevu – Odsjek kiparstvo u klasi prof. Hasana Haljevca, nakon toga preddiplomski studij Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu – Odsjek kiparstvo 2009./2012. u klasi prof. mr. Šehić Mirsada, te diplomski studij na Umjetničkoj akademiji u Splitu – Odsjek kiparstvo 2012./2014., u klasi prof. Kuzme Kovačića. Na diplomskom studiju vizualna umjetnica Vlasta Žanić kao mentor otvorila joj je oči za modernu umjetnost. Završila je Pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičku izobrazbu 2020./2021. na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera, Filozofski Fakultet u Osijeku. Radila je kao zamjena u Osnovnoj školi Vladimir Nazor u Pločama i u Srednjoj školi fra Andrije Kačića Miošića u Makarskoj. Član je HULU- Split.
