Sumorna slika vrgoračkih sela u posljednjih 15-ak godina, gdje se svako malo zatvara jedna područna škola, najbolje se može vidjeti po seoskim ulicama, a posebno u grani koja je podignula mnoge obitelji – poljoprivredi.
Veliki je to poraz svih politika i opcija u gradu Vrgorcu, a posebno Nezavisne liste mladih koja upravlja ovim gradićem podno Matokita posljednjih desetak godina. Stanje u vrgoračkom agraru, a posebno u jagodarstvu po kojem je ovaj kraj poznat i prepoznat širem Lijepe naše, nikad nije bilo gore.
Uskoro kreće nova sezona berbe jagoda u poljima, pa smo odučili napraviti jednu priču o tome. Prvo nas je zanimalo jesu li jagodari konačno izabrali predsjednika?
– Jesmo, ali jedva smo se sastali. Nažalost, nema nas više, evo, samo da vam kažem kako je u Orahu, gdje se jagoda „rodila“ 1973.godine ostalo samo 11 proizvođača, a nekad nas je bilo 43. Mislim da vam to sve govori, sve će vam u detalje reći novi predsjednik Berislav Govorko – kazao nam je Mate Vujčić Jagoda, svojevrsni glasnogovornik udruge „Vrgoračka jagoda“ i uputio na novog-starog predsjednika, piše Slobodna Dalmacija.
Pošto je Govorko dugo radio u Postaji granične policije Vrgorac, gdje je dočekao mirovinu, možemo reći s jednom malom dozom sarkazma, kako se vratio na mjesto „zločina“, nakon desetak godina, jer je njegov posljednji javni istup kao predstavnika spomenute udruge zabilježen 2016.godine. Studiozan i pedantan po prirodi ovaj bivši policajac prihvatio je našu šalu i shvatio u kojem smjeru ide ova doskočica.
– U vrgoračkom kraju prije desetak godina bilo nas je oko 150 proizvođača, danas nas ima oko 50. Izgubili smo oko 100-tinjak OPG-ova, to je strašno i za puno veće jedinice lokalne samouprave. Jednostavno, stariji više ne mogu fizički, mladih po selima nema ili nisu zagrijani za poljoprivredu. Tako da smo došli u slijepu ulicu, no nema predaje, moramo se boriti s ovim što imamo i pokušati to podići koliko možemo – veli nam Govorko, koji je već sebi zadao neke zadatke.
– Nabavili smo posebne čašice, na kojem će biti logo vrgoračke jagode, kako bi spriječili zloupotrebe kao prethodnih godina, gdje su se uvozne jagode ili iz drugih krajeva prodavale pod našom jagodom, koja je brend. Tako ćemo stati na kraj razno-raznim lovcima u mutno. Zatim, želim napraviti evidenciju OPG-ova, starosnu strukturu proizvođača, zasađene površine, broj sadnica… Ako bi se slučajno pojavio neki veliki trgovački lanac za otkup, da zna s kim može pregovarati s druge strane. No treba nam to i naše potrebe – objašnjava Govorko.
Problem radne snage, posebno u sezoni berbe iz godine u godinu sve je izraženiji.
– Zbog toga su mnogi smanjili zasađene površine, ja sam nekad imao 60.000 sadnica, a sad se brinem od 20.000 sadnica. Samo ono što mogu odraditi sa svojom obitelji i stalnim sezoncima, tako i većina poljoprivrednika. Svi su smanjili površine, nemate koga naći kad krene sezona branja u Vrgoračkoj krajini, bez obzira koju dnevnicu nudili. Prvih 20-ak godine jagode su se proizvodile smo u Orahu, proizvodnja nije stala ni je za vrijeme Domovinskog rata, 1992.godine Zlatan Polić i Tonći Jakičević donijeli su frigo sadnice, najveća ekspanzija počinje nakon 1995.godine, kad se dnevno bralo po 20 tona jagoda – ističe Govorko.
Kupci kad vide prve jagode u travnju po cijeni od devet do deset eura za kilogram, doslovno bježe od štandova, „rigaju vatru“ po društvenim mrežama… Netko bi rekao da zarađujete ozbiljne novce, a svake godine vas je sve manje, a mladi se u ovom poslu mogu izbrojiti na prste jedne ruke.
Kako se formiraju te cijene?
– Drago mi je da ste otvorili tu temu. Sve ću vam ja to objasniti, prosječna otkupna cijena jagode koja se ručno proizvodi na tradicionalan način, bila je 2021.godine 25 kuna, ta cijene ostala je ista i 2022.godine. Kad je Hrvatska uvela euro 2023.godine, jagoda su vrtjele oko 3.5 eura, prošle godine je pala na 3.20 eura. U međuvremenu je sve poskupjelo, od repro materijala do radne snage… Sad možete vidjeti koliko mi u tom lancu zarađujemo, prekupci ako uzimaju na veliko možda imaju oko jedan euro po kilogramu.
Tko uzima najveće marže i formira krajnju cijenu? Vidite kad dođete na tržnice ili na prodajna mjesta – naglašava Govorko.
Postoji li neka pomoć od Grad Vrgorca ili države, kako bi jagodarstvo o(p)stalo kao jedan od zaštitnih simbola ovog kraja?
-To je sve simbolično! Ja bih samo na to rekao kad je administracija ušla u poljoprivredu, tada je poljoprivreda propala – dodaje čelni čovjek vrgoračkih jagodara.
Dugi, kišni, zimski mjeseci nisu zaustavili jagodare da očiste i pokriju svoje nasade, sve je spremno za još jednu berbu.
– Mislim da berba neće kasniti, zbog ovih vremenski neprilika proteklih mjeseci. Puno više ćemo znati za 15-ak dana, nadamo se toplom i sunčanom ožujku. Priželjkujemo još jednu dobru berbu, a o količinama bi u ovom trenutku bilo nezahvalno razgovarati -zaključio je naš sugovornik.
Mate Primorac / Slobodna Dalmacija
Slike: Privatni album
