Svjetski dan potrošača obilježava se 15. ožujka, a Hrvatska ga dočekuje sa 61,72 posto online kupaca, u čemu kaska za Europom. No, u isti mah je prva na kontinentu po intenzitetu digitalnih kupnji, pokazuju rezultati nove analize.
Gotovo dvije trećine Hrvata kupilo je neki proizvod preko interneta u posljednjih godinu dana; to je respektabilan broj, ali i dalje gotovo 12 postotnih bodova ispod europskog prosjeka koji je na 73,56%, pokazuju najnoviji Eurostatovi podaci za 2025. godinu.
No, ispod te općenite brojke krije se vrlo zanimljiv kontekst koji otkriva prave navike, intenzitet i širinu hrvatskih online kupaca.
Tko kupuje online u Hrvatskoj?
Trend je jasan i kontinuiran. Prije 10 godina, 2015., online je tržilo 44,11% Hrvata. Do danas je taj broj narastao za gotovo 18% i obično iz godine u godinu pokazuje stabilni uspon, što nije slučajnost, već sugerira strukturnu promjenu u potrošačkim navikama koja se osjeti u cijeloj Europi.
Najviše online kupovina u Hrvatskoj obavljaju mladi, što nimalo ne iznenađuje. U dobnoj skupini od 16 do 24 godine preko interneta kupuje 88,12% populacije, pri čemu je Hrvatska na 12. mjestu u Europi i bolje stoji od svih susjeda
Korisnici do 44 godine nešto su niže, no ipak blizu europskog prosjeka, a značajni padovi u odnosu na ostatak kontinenta počinju od 45. godine i zatim eksponencijalno rastu sa svakom sljedećom dobnom skupinom.
Primjerice, u dobnom rasponu od 45 do 54 godine Hrvatska bilježi 66,09% digitalnih kupaca naspram europskog prosjeka od 77,19%. U skupini od 55 do 64 godine taj jaz raste na 21 postotni bod, dok je u skupini od 65 do 74 godine razlika 27%. Svega 16,97% Hrvata starijih od 65 godina kupuje online, što je drugi najslabiji rezultat u Europskoj uniji.
Takvi podaci sugeriraju da u Hrvatskoj postoji golema korelacija između dobi i digitalne kupovine, što u brojnim drugim europskim zemljama, pogotovo onima na zapadu, nije toliko izraženo.
Koliko su online narudžbe česte?
No, oni koji naručuju online, rade to intenzivno. To je segment u kojemu Hrvatska najviše iznenađuje; kada se pogleda učestalost internetskih kupnji u posljednja tri mjeseca, Hrvati su prvi u cijeloj Europi.
Naime, čak 44,4% hrvatskih online kupaca posegnulo je za e-trgovinom između 6 i 10 puta u posljednja tri mjeseca, što je brojka koju ne postiže niti jedna druga europska zemlja. Istovremeno, Hrvatska je i pri dnu ljestvice u rasponu od jedne do dvije i tri do pet kupnji.
Time je očito da u Hrvatskoj postoji jezgra iznimno aktivnih online kupaca koji kupuju jako često. Izazov ne leži u intenzitetu kupnje, nego u širini potrošačke baze.
Također, premda kaskamo za dobrim dijelom Europe, u regionalnom kontekstu stojimo solidno. Hrvatska ima više online kupaca od Bosne i Hercegovine, gdje se takvom trgovinom koristi 49,53% osoba, te Crne Gore koja je na 44,54%. Srbija ima neznatno jači rezultat (62,02%), dok se veći zaostatak osjeti za Mađarskom (67,68%) i Slovenijom (66,87%).
Što Hrvati kupuju i kako donose odluke?
Odgovore o tome što se događa kada hrvatski kupac već sjedne pred ekran daju s potrošačke platforme Shoptok.hr, koja redovito bilježi uvide o konkretnom ponašanju hrvatskih kupaca.
“Hrvati najviše istražuju žensku odjeću, kućne aparate i elektroniku, s fokusom na skuplje proizvode”, poručuju s navedene platforme. “Najveći rast pretraga vidljiv je u jeseni i tijekom promocija. Vrhunac je tijekom Black Friday i Cyber Monday akcija, s rastom od do čak 40%, kao i tijekom blagdana i sezonskih sniženja.”
S platforme Shoptok.hr ističu i da je trend uspoređivanja cijena u Hrvatskoj prilično uobičajen.
“Trend usporedbe cijena je stabilan u skladu s rastom e-commerce tržišta, ali s vrhuncima tijekom akcija poput Black Fridaya”, navode. “Prosječno se uspoređuje do dvije trgovine po sesiji, s rastom na tri tijekom promocija. Zanimljivo je da korisnici najviše promatraju cijene koje odstupaju do 15% u odnosu na one najniže.”
Hrvatsko tržište online kupovine, tako, prikazuje dovoljno zrele obrasce i aktivnu jezgru korisnika, ali i s dovoljno prostora za rast. Sljedeće desetljeće, ako se ovi trendovi nastave, lako bi moglo izgledati sasvim drugačije od ovog. Hoće li taj rast doći od starijih generacija koje tek ulaze u digitalni prostor ili još intenzivnije kupnje onih koji su već aktivni, otvoreno je pitanje.
Andrija Golub
