Sve je više zabrinutosti među proizvođačima u dolini Neretve oko budućnosti domaće proizvodnje mandarina. Pitanje koje se posljednjih dana sve češće postavlja glasi: prijeti li kraj vlastitoj proizvodnji ovog važnog agruma?
Razlog za zabrinutost leži u odluci Ministarstva poljoprivrede da odustane od primjene SIT tehnike – metode suzbijanja sredozemne voćne muhe pomoću sterilnih kukaca. Upravo je ta tehnika godinama bila ključna u kontroli jednog od najopasnijih štetnika za agrume.
Sredozemna voćna muha, koja je u dolinu Neretve unesena 2010. godine kao karantenski štetnik, od tada se sustavno držala pod kontrolom zahvaljujući uvozu sterilnih jedinki. Međutim, problemi su nastali 2023. godine kada je, zbog rata u Izraelu – odakle su se kukci uvozili – opskrba prekinuta. Bez kontinuiranog suzbijanja, populacija muhe naglo je eskalirala i izmaknula kontroli, što je rezultiralo velikim štetama na prošlogodišnjem urodu agruma, javlja Slobodna Dalmacija.
Unatoč tim iskustvima, Ministarstvo je odlučilo napustiti SIT tehniku i okrenuti se alternativi – mehaničkim, odnosno žutim lovkama. Ova promjena izazvala je dodatne polemike jer, prema procjenama, lovke predstavljaju skuplje rješenje. Dok je primjena sterilnih kukaca godišnje stajala oko pola milijuna eura, za lovke će iz državnog proračuna biti izdvojeno oko milijun eura.
U dolini Neretve djeluje više od 1.300 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koja se bave proizvodnjom mandarina, a među njima vlada gotovo jednoglasan stav: SIT tehnika je nezamjenjiva u borbi protiv ovog štetnika. Proizvođači ističu kako lovke mogu imati svoju ulogu, ali isključivo kao dodatna mjera, a ne kao potpuna zamjena.
Struka i proizvođači stoga zagovaraju kombinirani pristup – paralelnu primjenu sterilnih kukaca i mehaničkih lovki kako bi se osigurala učinkovita zaštita nasada i očuvala proizvodnja mandarina u Hrvatskoj.
Hoće li nadležni preispitati donesenu odluku i poslušati glas proizvođača, ostaje za vidjeti. No jedno je sigurno: bez učinkovitog sustava zaštite, budućnost mandarina iz doline Neretve mogla bi biti ozbiljno ugrožena.
Prošle godine u prirodu je ispušteno više od 600 milijuna sterilnih mužjaka sredozemne voćne muhe kroz tzv. SIT tehniku. Riječ je o prirodnoj metodi suzbijanja ovog karantenskog štetnika, koja se već godinama primjenjuje u Španjolskoj, zemlji s klimatskim uvjetima najsličnijim dolini Neretve.
SIT tehnika podrazumijeva uzgoj i sterilizaciju mužjaka voćne muhe u laboratorijskim uvjetima. Nakon ispuštanja u prirodu, oni se pare s divljim ženkama, no zbog sterilnosti ne dolazi do oplodnje i stvaranja potomstva. Na taj način ženke ne polažu jaja u plodove mandarina, čime se sprječava razvoj ličinki, truljenje pulpe i propadanje ploda mandarine.
Upravo zbog toga ova metoda se smatra jednim od najučinkovitijih i ekološki prihvatljivih načina zaštite agruma.
Stoga poljoprivrednici upozoravaju na problem koji se pojavio nakon njezina prekida 2023. godine. Tvrde da se sredozemna voćna muha upravo od tada počela nekontrolirano razmnožavati, što je dovelo do značajnih šteta u nasadima mandarina.
Dodatnu zabrinutost izaziva i činjenica da se odgovornost sve više prebacuje na same posjednike bilja, donsono proizvođače mandarina. Prema važećim pravilnicima poljoprivrednici imaju obvezu postavljanja lovki te provođenja sanitarnih mjera, odnosno zbrinjavanja trulih plodova agruma. No proizvođači ističu da te mjere same po sebi nisu dovoljne bez primjene SIT tehnike koja se u dolini Neretve koristila više od šesnaest godina.
Posebno upozoravaju da bi u slučaju oslanjanja isključivo na mehaničke metode moglo doći do ozbiljnog ugrožavanja proizvodnje mandarina.
Na terenu se također uočavaju velike razlike u štetama. Znatno veće štete zabilježene su na nebranjenim područjima šireg područja Metkovića, dok je u Ušću Neretve, gdje su se sterilni mužjaci ranije sustavno ispuštali, situacija bila osjetno bolja.
Proizvođači i dio struke stoga upozoravaju da bi izostanak SIT tehnike mogao dugoročno ugroziti stabilnost proizvodnje mandarina u dolini Neretve.
Stanislav Soldo / Slobodna Dalmacija
