UDRUGA PROIZVOĐAČA AGRUMA I POVRĆA ‘NERETVANSKA MLADEŽ’,
Stanka Parmaća 10, 20355 OPUZEN
Opuzen, 22.travnja 2026.
Poštovani!
Potaknuti emisijama i člancima po raznim medijima, u kojima se navodi da proizvođači mandarina u dolini Neretve nisu zadovoljni odlukom Ministarstva poljoprivrede o ne provođenju SIT tehnike, imam potrebu reagirati kao predsjednik aktivne udruge proizvođača mandarina i agronom na netočne i izvrnute informacije iznesene u medijima.
Za početak, ne bih se složio sa konstatacijom da proizvođači (neki navode i struka, koja?) nisu pretjerano zadovoljni. Pozitivni signali koji dolaze od strane MPS, kroz predloženi Program i druge aktivnosti, bude nadu mogućeg konkretnijeg angažmana i rješavanja nagomilanih problema. Dobili smo dokument pod nazivom Smjernice prilagodbe proizvodnje agruma… u dolini Neretve, prvi ozbiljniji dokument u novijoj Hrvatskoj povijesti, izrađen od strane Agromediteranskog fakulteta Sveučilišta u Splitu. Uvjeren sam da većina onih koji su u o ovoj temi govorili, kao ni 99% proizvođača nisu ni vidjeli, a kamoli pročitali navedeni dokument, tako da konstatacije kako proizvođači nisutakvom odlukom zadovoljni, ne ‘drži vodu’. Zaista nas raduje angažman Agromediteranskog fakulteta, koji se nameće kao moguća znanstvena i stručna podrška proizvođačima mandarina u dolini Neretve, a za kojom godinama vapimo. Velika obećanja koja su dolazila od strane DNŽ i sadašnjih vođaPovjerenstva za mandarine, o osnivanju CEKOM-a za agrume, na žalost nas proizvođača se nisu obistinila.
Tendenciozne najave i istupi dirigirani od strane Povjerenstva za mandarine – savjetodavnog tijela osnovanog od strane bivšeg župana DNŽ, čiji vođe nemaju niti jedno stablo mandarine i mandarina ih nije ni othranila ni odgojila, nikako nisu primjerene i stvaraju iskrivljenu sliku, a ustvari su rezultat bezidejnosti i neznanja većine članova tog tijela, koji na svu silu pokušavaju vratiti metodu, koja se zadnje dvije godine pokazala neučinkovitom (prema podacima HAPIH-a), a s obzirom na datum i pitno provedivom. Kako bi javnosti približili i pojasnili situaciju, to je isto kao da srčani bolesnik ide svome kardiologu zbog poteškoća i nezadovoljavajuće terapije. Kardiolog mu napravi pregled te propiše novu terapiju, ali on to ne želi nego želi staru terapiju koja mu nije pomogla. Apsurdno!
Apsurdna je i situacija koju smo imali prošle godine, kada se djelatnici HAPIH-a ispuštali sterilne muhe, a proizvođačima je bilo nametnuto postaviti lovke za masovni lov koje su iste te ispuštane muhe lovile. Apsurdno je i to što su ispuštane sterilne muhe i provođena zaštita od štetnika na mandarinama, koja je isto tako djelovala i na ispuštane sterilne muhe. Nema nikakve logike, a ni zdravog razuma istovremeno koristiti SIT i koristiti lovke ili druga sredstva za zaštitu bilja.
Dakle, previše apsurda, previše neznanja i kontradiktornih aktivnosti, a premalo željenih rezultata. Ako se metoda kroz zadnje dvije godine pokazala neučinkovitom, kojemu proizvođaču je u interesu raditi ponovo isto sa istim rezultatima?
Propadanje – nestajanje mandarine koju su proizvođači uredno ubrali i doveli na otkup predstavlja ogroman gubitak za proizvođače. Svake godine 5-10.000 tona mandarina koju su proizvođači uredno ubrali i doveli na otkup nestane, propadne ili se proizvođaču ukrade. To je vrijednost od 2 – 5 milijuna €. To je tema za Povjerenstvo, zašto se proizvođači dovode u podređen položaj i manipulaciju od strane pojedinih otkupnih tvrtki i zašto od svoga rada ne mogu živjeti, a mladi u mandarini ne vide svoju budućnost.
Udruga Neretvanska mladež je osnovana 2018. godine i od tada do danas smo poslali bezbroj dopisa, primjedbi, zahtjeva i sl., sa ciljem boljitka neretvanske poljoprivrede jer smatramo da možemo i zaslužujemo bolje. Na svaki bitan akt davali smo prijedloge i komentare pa tako i na prijedlog Programa potpore za suzbijanje sredozemne voćne muhe.
Suzbijanje C.Capitata u dolini Neretve uz rješavanje problema dostupnosti kvalitetne vode za navodnjavanje, dugoročno rješavanje zemljišne politike, ARKOD, ‘krađa’ – propadanje mandarine u procesu nakon berbe i dr. jedna je prioritetnih tema. Ovaj posao treba biti odrađen kvalitetno i bez propusta. Kako bi to uspjeli, predlažemo učiniti sljedeće:
– U dolini Neretve je oko 2.500 ha agruma i drugih domaćina C.Capitata. Ove godine, prema Smjernicama i odluci MPS, dostupno je korištenje registriranih SZB i lovki za masovni lov.
Kako bi se lovkama za masovni lov napravio željeni učinak, potrebno je iste postaviti na svim parcelama i lokacijama gdje se uzgajaju biljke domaćini C.Capitata.
Program potpore, koji između ostalog predviđa sufinanciranje lovki za masovni lov proizvođačima sa 400.000€, bojim se neće postići željeni rezultat. Zašto? Jedan dio proizvođača nema novce za kupnju lovki 400-500€/ha. Jedan dio iz straha da neće svi koristiti, neće nabaviti i postaviti lovke jer smatra da ako on postavi lovke,a susjedi ne postave, će sebi napraviti veću štetu nego korist. Privući će u svoj voćnjak muhe, a niti jedna lovka ne lovi 100% muha. Kako bi izbjegli takvu neželjenu situaciji te pomogli našim proizvođačima, dali smo prijedlog na esavjetovanju da se ova mjera nazvana 5.1. sa poljoprivrednika prebaci na otkupljivače – specijalizirane subjekte, JLS i UO za poljoprivredu DNŽ, na način da oni budu prihvatljivi korisnici, a proizvođačima na vrijeme isporuče potrebne količine lovki za 0,00€, daju upute i izvrše kontrolu postavljanja. Na taj način će rasteretiti i APPRRR, koja će umjesto 1.000 i više zahtjeva, imati za obradu tek desetak. Jedino tako će se postići željeni cilj.
– Područja gdje se na kontrolnim lovkama uoči pojačan ulov C.Capitata dodatno tretirati registriranim SZB prema uputama MPS-a i HAPIH-a.
Nadalje, očekujemo puno veći i ozbiljan angažman JLS i njihovih sanitacijskih timova, koji su svoj Akcijskim planom zadani posao prošle godine izvršili tek formalno. Također očekujemo i aktiviranje UO za poljoprivredu DNŽ, kojega u proteklom razdoblju nismo vidjeli.
Također apeliram na proizvođače da se ozbiljnije uključe u ovu problematiku. Vidljiv je njihov pojačani angažman već od prošle godine, ali će u ovoj i budućima biti vrlo bitan. Većina nas je proizvodnju mandarina provodila opuštenije, provodeći na vrijeme većinu agrotehničkih mjera.
Međutim, klimatske i druge razne promjene donose potrebu za drugačijim pristupom uzgoju i proizvodnji mandarina. Svi proizvođači su primijetili da je posljednjih godina proizvodnja postala zahtjevnija, traži više pažnje i ulaganja. Međutim jasno je i da u situaciji loše ekonomičnosti, proizvođači ne mogu priuštiti veća ulaganja. Zbog toga smo prošle i pretprošle godine od MPS tražili izradu programa pomoći proizvođačima mandarina, kako bi donekle pokrili prevelike troškove u proizvodnji, posebno troškove ljudskog rada. Na žalost isti je izostao. Prosječna cijena od 0,30- 0,35€/kg ne omogućuje ekonomičnost proizvodnje mandarina u dolini Neretve.
Sadašnja situacija u proizvodnji mandarina nije zadovoljavajuća. Problema u proizvodnji mandarina u dolini Neretve je jako puno i svake godine se generira neki novi, a niti jedan prethodni ne rješava.
Stoga je potreban puno ozbiljniji pristup problematici uzgoja mandarina u dolini Neretve, ako je želimo očuvati, što dosadašnjim radom i angažmanom mjerodavnih nismo uspjeli. Ipak, pozitivni signali koji dolaze od strane MPS, kroz predloženi Program i druge aktivnosti, bude nadu mogućeg konkretnijeg angažmana i rješavanja nagomilanih problema. Sektor agrumarstva je iznimno osjetljiv na klimatske promjene i u ovakvim agroklimatskim prilikama i s trenutno agrarnom politikom neodrživ. Traži pomoć i zaštitu svih, od lokalne, regionalne do nacionalne vlasti. Stoga je potrebna ozbiljna i kontinuirana pomoć.
Uvjeren sam da uz malo dobre političke volje, kvalitetnim agrarno-političkim mjerama, možemo cjelokupan sustav proizvodnje mandarina učiniti produktivnijim, učinkovitijim i održivim, pod uvjetom da svatko u svom dijelu uspješno odradi svoj dio posla, počevši od proizvođača mandarina,
Ministarstva poljoprivrede i drugih nadležnih institucija Republike Hrvatske. Naprotiv, bez potpore države (stimulacije u proizvodnji, očuvanje okoliša i druge mjere) proizvodnju mandarina u dolini Neretve neće biti moguće sačuvati.
Neretvani su vrijedni ljudi od pamtivijeka, naučili su raditi, ali traže i sustavnu podršku mjerodavnih.
S poštovanjem,
dr.sc. Željko Bjeliš, dipl.ing.agr.
