Europska unija posljednjih godina provodi opsežnu reformu pravila koja se odnose na biljni reprodukcijski materijal, odnosno sjeme, sadni materijal, reznice, gomolje i druge dijelove biljaka namijenjene razmnožavanju. Novi prijedlog uredbe trebao bi zamijeniti dosadašnji sustav koji se temelji na više različitih direktiva te uspostaviti jedinstveni regulatorni okvir na razini cijele Unije.
Glavni ciljevi reforme odnose se na osiguravanje veće kvalitete i zdravstvene ispravnosti biljnog materijala, bolju sljedivost podrijetla te jačanje otpornosti poljoprivrede na klimatske promjene. Istodobno se naglašava potreba očuvanja bioraznolikosti i omogućavanja većeg prostora za tradicionalne i lokalne sorte koje su često izvan klasičnih komercijalnih sustava proizvodnje sjemena, javlja Slobodna Dalmacija.
Za hrvatske obiteljske poljoprivredne proizvođače, odnosno OPG-ove, novi okvir donosi nekoliko važnih promjena, ali i kontinuitet u osnovnim praksama. Čuvanje vlastitog sjemena za potrebe vlastite proizvodnje i dalje ostaje dopušteno te se ne uvode dodatna ograničenja za takvu praksu. Poljoprivrednici koji iz godine u godinu koriste sjeme iz vlastite proizvodnje, primjerice kod starih sorti rajčice, graha ili kukuruza, mogu nastaviti s takvim načinom rada.
Jedna od važnijih novosti odnosi se na razmjenu sjemena između poljoprivrednika. Novi prijedlog nastoji jasnije urediti to područje te omogućiti veću pravnu sigurnost za nekomercijalnu razmjenu, osobito kada je riječ o lokalnim i tradicionalnim sortama. Time se pokušava odgovoriti na dugogodišnje zahtjeve dijela poljoprivrednika i udruga koje ističu važnost slobodnije razmjene sjemena za očuvanje agrobioraznolikosti.
Najveće promjene i dalje se očekuju u području stavljanja sjemena na tržište. Ako poljoprivrednik ili proizvođač želi pakirati i prodavati sjeme, bilo izravno ili putem drugih kanala, i dalje će morati ispuniti određene zahtjeve koji se odnose na registraciju, sljedivost i zdravstvenu ispravnost materijala. Međutim, prijedlog uredbe predviđa pojednostavljene postupke za tzv. konzervacijske i tradicionalne sorte, što bi moglo olakšati legalno stavljanje na tržište lokalnih populacija biljaka koje nisu dio standardnog komercijalnog oplemenjivanja.
Posebna pažnja u reformi posvećuje se očuvanju biljnih genetskih resursa. Tradicionalne i lokalne sorte koje su se desetljećima održavale u pojedinim regijama, uključujući brojne hrvatske autohtone populacije povrća i žitarica, mogle bi imati povoljniji regulatorni status u odnosu na dosadašnji sustav. Time se nastoji istodobno osigurati tržišna regulacija i potaknuti očuvanje poljoprivredne baštine, javlja Slobodna Dalmacija.
Unatoč najavljenim pojednostavljenjima, dio stručne javnosti i poljoprivrednih organizacija i dalje izražava oprez, posebno u pogledu moguće administrativne složenosti i uvjeta koje će mali proizvođači morati ispuniti ako žele sudjelovati na tržištu sjemena. S druge strane, zagovornici reforme ističu da su jasna pravila o kvaliteti i sljedivosti nužna za sigurnost proizvodnje i potrošača.
U praksi bi za većinu hrvatskih OPG-ova novi sustav trebao značiti zadržavanje mogućnosti vlastite proizvodnje sjemena, nešto jasnije i pravno sigurnije okvire za razmjenu te potencijalno jednostavnije uvjete za one koji se odluče na tržišnu prodaju starih i lokalnih sorti. Konačni učinci reforme ovisit će o završnom tekstu uredbe koji će biti usuglašen između institucija Europske unije.
Stanislav Soldo / Slobodna Dalmacija
