Privremeni podaci na to su ukazivali, a u petak je Državni zavod za statistiku (DZS) i službeno potvrdio: u Hrvatskoj je u 2025. godini živorođeno više djece nego godinu ranije i najviše u posljednje tri godine. Statistika kaže sljedeće: u 2025. godini živorođeno je 32.479 beba, što je 410 više ili 1,3 posto više nego u 2024. godini. Očekivano, broj umrlih u prošloj godini znatno je nadmašio broj živorođenih, iako su u 2025. godini i među umrlima zabilježene niže brojke. Točnije, u 2025. godini umrlo je 50.007 osoba, što je smanjenje u odnosu na 2024. godinu za 2,1 posto ili 1073 umrle osobe.
Tako je, unatoč povećanju broja živorođene djece, u 2025. godini nastavljen negativan prirodni prirast, to jest umrlo je 17.528 osoba više od broja živorođenih (prirodni prirast -17.528). To je ujedno najmanji negativan prirodni prirast od 2019. godine, kada je iznosio -15.659., javlja Slobodna Dalmacija.
To ne umanjuje žalosnu činjenicu da su apsolutno sve županije i Grad Zagreb i u 2025. godini ostvarile negativan prirodni prirast, to jest zabilježile više umrlih nego živorođenih, a najgore je stanje u Primorsko-goranskoj županiji (-1941). Ipak, ostaje nekoliko “perjanica” koje odolijevaju negativnim trendovima, pa su i u 2025. godini pozitivan prirodni prirast ostvarila 43 grada i općine, što je povećanje u odnosu na 2024. godinu, kada ih je bilo 35. U ukupnom broju “pozitivnih” lokalnih jedinica tako je lani bilo šest gradova i 37 općina, a među tih šest gradova čak njih pet je iz Dalmacije!
Iz ‘pozitive‘ ispali Sinj i Vrgorac
Tako su pozitivan prirodni prirast među gradovima u 2025. godini zadržali Imotski (+35 – toliko je bilo živorođenih više nego umrlih), Solin (+64) te Metković (+58), a u ‘pozitivu‘ su dospjeli i Kaštela (+31) te Makarska (+15), dok je od ostalih gradova u Hrvatskoj pozitivan prirodni prirast zadržao još i grad Dugo Selo (+91) u Zagrebačkoj županiji. S liste pozitivnih u 2025. u odnosu na 2024. godinu ispali su Sinj – na žalost gradonačelnika Mire Bulja u tom je gradu u 2025. godini bilo 12 umrlih osoba više nego živorođenih. S liste je ispao i Vrgorac, koji je u 2024. godini imao više živorođenih nego umrlih, a u 2025. godini brojke su otišle na stranu umrlih (prirodni prirast -13 u 2025. godini).
Osim podataka o prirodnom kretanju stanovništva, DZS je u petak objavio i one o migracijama stanovništva u 2025. godini, odnosno broju doseljenih i odseljenih iz Hrvatske. Ti podaci pokazuju kako su lani usporena doseljavanja u Hrvatsku, iako je i u 2025. godini migracijski saldo s inozemstvom (odnos broja doseljenog i odseljenog stanovništva) četvrtu godinu zaredom bio pozitivan. U 2025. godini tako se iz inozemstva doselilo ukupno 56.665 osoba, a odselilo njih 37.485. Tako smo u migracijama s inozemstvom ostali u plusu za 19.180 osoba. To je ipak manje nego 2024. godine, kada je u Hrvatsku doseljeno rekordnih 70.391 osoba, a odselilo se njih 38.997 pa je migracijski saldo iznosio čak 31.394 u korist doseljenih.
No, ono što će vjerojatno goditi nositeljima političke vlasti jest da je prošle 2025. godine znatno povećan udio povratnika hrvatskih državljana, a smanjila su se i iseljavanja Hrvata u inozemstvo. Naime, iako u ukupnoj strukturi doseljenih u Hrvatsku u 2025. godini i dalje pretežu stranci (70,3 posto ili njih 39.822) to je ipak znatno niže nego 2024. godine, kada je njihov udio bio 81,1 posto ili 57.093 osobe. S druge strane, udio hrvatskih povratnika povećao se u 2025. na 29,7 posto u odnosu na 18,9 posto u 2024. godini, to jest lani su se u Hrvatsku vratila 16.843 hrvatska državljana naspram 13.290 koliko ih je bilo 2024. godine. Drugim riječima, u Hrvatsku se 2025. godine vratilo 3553 naših ljudi više nego godinu ranije, prvi put od 2008. godine.
Više na Slobodna Dalmacija
