Za razliku od prošle godine, kada su stotine tona mandarina ostale neobrane na stablima, situacija na neretvanskim plantažama potpuno je drukčija.
Zbog polarnih hladnoća u siječnju, koje su se u Neretvi na pojedinim lokalitetima spuštale i do deset stupnjeva ispod nule, urod je značajno manji. Od prošlogodišnjih stotinjak tisuća tona, ove se jeseni na plantažama očekuje urod do četrdeset tisuća tona.
Premda je mandarina manje, ljubitelji ovoga voća nemaju nikakvih razloga za brigu jer će ih biti dovoljno na hrvatskim tržnicama i u trgovačkim centrima, koji godišnje “progutaju” tek deset tisuća tona žutih plodova.
Dakle, osim što će biti dovoljno mandarina na domaćim tržnicama, većina će se izvesti i to uglavnom u zemlje Europske unije jer je godinama prisutan embargo ruskog tržišta kojega je nametnula Europska unija, pa se neretvanske mandarine ne mogu izvoziti u tu zemlju.
Kako su ove godine mandarine loše rodile, prošle jeseni su ekstremno prerodile, pa se nisu mogle prodavati. Jednostavno rečeno, tržište je bilo prezasićeno domaćim mandarinama, koje su se davale u bescjenje po jednu kunu za kilogram, zbog čega poljoprivrednici nisu imali računicu brati s obzirom na visoke troškove berbe, poglavito dnevnice berača od dvjesto kuna.
Naime, procjenjuje se da je prošle godine urod na plantažama u Neretvi bio stotinjak tisuća tona, od čega je ubrano oko osamdeset tisuća tona, dok je ostalo propalo. Dakle riječ je o ekstremnom urodu, koji se neće ponoviti za narednih pet godina budući da su plantaže pretrpjele oštećenja od mraza.
Međutim, iako je urod slabiji, neretvanski poljoprivrednici nisu nezadovoljni. Dapače, zadovoljni su ovakvim količinama, koje će se po zakonu tržišta, ponude i potražnje prodavati po nešto većim cijenama, prihvatljivijim za proizvođače.
– S obzirom na očekivani urod mandarina imamo situaciju od preklani s kojom se možemo uspoređivati. Naime, tada su ubrane količine od oko 35 tisuća tona koje su prodavane po cijeni od 2,5 kuna – pojasnio nam je poljoprivrednik Niko Kapović, koji godinama na terenu prati trendove proizvodnje i prodaje mandarina.
Iako je teško reći koliko će mandarina koštati ove jeseni, ona za krajnjeg potrošača, smatra Kapović, bit će od četiri do pet kuna. Kako bilo, bez obzira na urod, u neretvanska mandarina nikad neće biti preskupa za krajnjeg kupca.
Prema Kapovićevim riječima, veći problem od lošeg uroda je carinski rat između Hrvatske, BIH i Srbije koji bi, ako se ne smiri, itekako negativno utjecao na plasman mandarina.
– Srbija proguta desetak tisuća tona, a Bosna nešto manje, što su značajne količine – pojašnjava nam Kapović.
Prema procjenama stručnjaka, ovojesenski urod neće prijeći 40 tisuća tona, jer je izuzetno hladna zima uzela danak na pojedinim lokacijama.
– Rane sorte, Ichumare, Zorica rana, Chahara i Okitsu dat će solidan urod, međutim kod sorti koje dolaze poslije, zbog jake hladnoće i kasne berbe izostat će rod. Budući da navedene rane sorte zauzimaju oko 70 posto udjela ukupne proizvodnje mandarina u dolini Neretve, za očekivati je zadovoljavajući urod – ističe agronom Željko Bjeliš.
Proizvodnja mandarina je zahtijevan posao koji traži velika ulaganja, pa neretvanski proizvođači svake godine sa strepnjom dočekuju berbu.
– Da bi proizvođači mogli ostvariti normalan dohodak od proizvodnje mandarina, prosječna prodajna cijena ne bi smjela biti ispod 2,80 kuna za kilogram, kako je to bilo prije ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Veliki strah i nepovjerenje stvaraju i pojedine tvrtke, koje se u dolini Neretve bave otkupom i prodajom mandarina – pojašnjava Bjeliš, dodajući kako bi jedna od mjera koja bi zasigurno pomogla i potaknula poljoprivrednu proizvodnju bila uvođenje zakonskog roka plaćanja poljoprivrednicima do 30 dana za otkupljeno voće i povrće.
‘Ministre, Hrvatska postoji i na jugu’
– Moram istaknuti nebrigu i maćehinski odnos resornog ministarstva za poljoprivredu doline Neretve. Naš ministar kao da ne poznaje da postoji i jug Hrvatske, a ne samo sjever. U prilog tome ide i novi Pravilnik o povlačenju mandarina i jabuka za besplatnu distribuciju zbog ruskog embarga. Naime, od 2000 tona koje je EU dala na slobodnu raspodjelu Hrvatskoj, naš ministar je svega 16,5 posto odnosno 330 tona dodijelio mandarini, dok je ostatak od 1670 tona dodijelio za jabuke – kaže agronom Željko Bjeliš.