NIJE VIŠE 21. OŽUJKA: Znate li zašto je proljeće već počelo?

Mnoge su generacije u školi učile da proljeće počinje 21. ožujka, no posljednjih dvadesetak godina taj datum se pomaknuo na dan ranije – pa je prvi dan proljeća sada 20. ožujka.

Godišnje kruženje Zemlje oko Sunca po ekliptici još se naziva i “tropska godina”, a to je zapravo period između dva uzastopna prolaska Sunca kroz tzv. proljetnu točku – proljetna ravnodnevica ili ekvinocij. Trajanje te jedne godine, u kojoj Zemlja okruži Sunce, ne može se izraziti u cijelom broju, stoga po preciznim astronomskim izračunima godina traje 365,24219 (odnosno 365,25 dana). Ta četvrtina dana svake se četiri godine spaja u jedan dan, pa imamo prijestupnu godinu, rekao je Jurica Miljak, dipl. ing., meteorolog Pomorskog meteorološkog centra DHMZ-a za HRT.

To pitanje riješila je još julijanska reforma kalendara (Gaj Julije Cezar, 46. god. pr. Kr.). Međutim, ako to usporedimo s pravom tropskom godinom, brojke se ne poklapaju. Tropska godina je zapravo kraća, u prosjeku, za 11 minuta i 15 sekundi, što znači da u samo 4 godine, naraste na 45 minuta, što pak u 400 godina čini razliku od 4500 minuta, odnosno puna 3 dana i tri sata.

To pitanje “3 dana viška” riješila je dodatno gregorijanska reforma kalendara (papa Grgur XIII, 1582. god.) preuzimanjem koncepta prijestupne godine tako da se u ciklusu od 400 godina oduzmu tri dana viška – na način da završne godine stoljeća nisu više prijestupne, odnosno nemaju 29. veljače, ali da ga ona četvrta, djeljiva s brojem 400  – ima. Primjerice, to je bila 2000. godina, dok ih 1900., 1800. i 1700. nisu imale.

No tako se samo kupilo nešto vremena, i to oko 3200 godina, no nakon nakon toga će biti potrebno iskorigirati kalendar za jedan dodatni dan – tj. oduzeti ga. Naime, ostala su još ona 3 sata na 400 godina, što u 8 ciklusa od po 400 godina, dakle 3200 godina – daje 24 sata, odnosno cijeli jedan dan. Zato će se ta tri sata uzeti kod računanja početka proljeća, čiji se dakle početak svakih 400 godina pomiče 3 sata unatrag.

Možemo zato reći da je proljeće najkasnije počinjalo u godinama početka zadnjeg 400-godišnjeg ciklusa, a najranije krajem prvog stoljeća novog ciklusa (2000. – 2400.). Pogledamo li prošli ciklus (1600. – 2000.), proljeće je počinjalo najkasnije (21. ožujka), a upravo je u tom razdoblju cvjetalo školstvo i obrazovanje, i postavljale su se neke temeljne zakonitosti koje su se upisivale u udžbenike. Još je jedan problem što je i u našim glavama ostao podatak kojeg je sada vrlo teško “prepraviti” makar živjeli u informatički povezanom društvu.