Iako su države članice Europske Unije o prelasku na ljetno, odnosno zimsko računanje vremena trebale odlučiti do travnja 2019., kao posljedicu prijedloga zakona o ukidanju pomicanja sata, odlučeno je da će se primjena ovog zakona dogoditi 2021.
Tako će zemlje koje odluče zadržati ljetno računanje vremena zadnji put sat pomaknuti posljednje nedjelje u ožujku 2021., a one koje žele zadržati standardno (zimsko) računanje, zadnji put će prilagoditi sat posljednje nedjelje u listopadu 2021.
Osim što se pomicanje sata pokazalo ekološki beznačajno, do ove je odluke Europskog parlamenta došlo i zbog iskazane zabrinutosti stručnjaka koji tvrde kako pomicanje sata može ozbiljno naštetiti zdravlju, pa čak i uzrokovati dugoročne zdravstvene probleme, osobito kod djece i starijih.
Brojna su istraživanja pokazala kako je promjena vremena uzrokovana pomicanjem sata u ožujku i listopadu povezana s tjelesnim i psihičkim tegobama. Doduše, te su tegobe puno rjeđe u listopadu, nego u ožujku. Kako naše tijelo funkcionira na principu svjetlo-mrak, tijekom noći luči melatonin, hormon koji je povezan sa svim drugim fiziološkim procesima. Kada se on poremeti, poremeti se i zdravlje, a to se rjeđe događa prelaskom na zimsko računanje vremena, kada većina nas jedva dočeka dodatni sat sna i priliku da se naspava.
Stručnjaci upozoravaju kako su samo neke od tegoba koje možete očekivati s prelaskom na zimsko računanje vremena pospanost, manjak koncentracije, glavobolja, srčani problemi i povećana opasnost od moždanog udara, problemi s viškom kilograma, neispavanost, malaksalost, nagli pad raspoloženja, pa čak i depresija.
Povećan rizik od srčanih i moždanih udara
Dokazano je kako pomicanje sata ima izrazito negativan učinak na kardiovaskularno zdravlje. Preliminarnim istraživanjima predstavljenim na godišnjoj konvenciji neurologa u SAD-u 2016. utvrdilo se kako se stopa rizika od moždanog udara u Finskoj povećala za osam posto tijekom prva dva dana od početka prelaska na ljetno računanje vremena u odnosu na dva tjedna prije i nakon pomicanja sata, a isti rezultati zabilježeni su i kasnije u listopadu.
Starije osobe te osobe koje boluju od karcinoma imaju najveći rizik od kardiovaskularnih oboljenja tijekom tog ranjivog razdoblja. Poremećen san može doprinijeti povišenom krvnom tlaku i lošem mentalnom zdravlju, a oba simptoma predstavljaju glavne uzročnike srčanog i moždanog udara.
Narušeno mentalno zdravlje
Kraći dani koji nas očekuju prelaskom na zimsko računanje vremena utječu i na raspoloženje. Kod čak 1,6 milijuna ljudi u svijetu zabilježena je sezonska depresija ili takozvani sezonski afektivni poremećaj koji se javlja tijekom jesenskih i zimskih mjeseci, a osim pada energije, najčešći simptomi su loše raspoloženje i neraspoloženost za kontakt s ljudima.
Kao posljedica promjene sata, kraćih dana i dužih noći te samim time i manje izloženosti Sunčevoj svjetlosti, dolazi do poremećenog lučenja melatonina, hormona koji se izlučuje kada padne mrak, i serotonina, jednog od hormona sreće, zbog čega se pojedine osobe mogu osjećati depresivno.
Problemi s kilogramima
Za razliku od ljetnih mjeseci, kada dan traje sve do 21 sat, prelaskom na zimsko računanje vremena mrak pada već u 17 sati, zbog čega se osjećamo umornije i imamo manjak energije kao posljedicu preranog lučenja melatonina. Zbog toga smo puno manje fizički aktivni, a to utječe i na probleme s kilogramima.
Jake i učestale glavobolje
Iako ćemo prelaskom na zimsko računanje vremena dobiti dodatni sat sna, svaka promjena, pa i ona koja se na prvi pogled čini kao pozitivna, utječe na naš bioritam i potrebno je određeno vrijeme da se tijelo privikne na promjenu. Kod osoba koje pate od vrste glavobolje cluster, rijetkog, ali iznimno bolnog poremećaja, zabilježene su pojačane glavobolje u listopadu.
Povećan broj prometnih nesreća
Iako ćemo se u narednim danima konačno dobro naspavati, budite oprezni u prometu. Američki znanstvenici zaključili su kako se u mjesec dana nakon zadnje nedjelje u listopadu događa veći broj prometnih nesreća nego ostalih mjeseci u godini.
Razlog za to je poremećen bioritam, jer jednako kao što na naš organizam nepovoljno utječe manjak sna, isti efekt izaziva duže vrijeme spavanja od onog na koje smo navikli ljetnih mjeseci. Kao posljedica toga možemo se osjećati malaksalo i pospano te osjećati manjak koncentracije, baš kao kada pretjeramo sa spavanjem vikendom.
Kako spriječiti negativne posljedice?
Prvih nekoliko dana budite oprezniji nego inače i poduzmite mjere prevencije. U dane nakon pomicanja sata potrebno je izbjegavati stvari koje vam stvaraju nelagodu i nervozu. Polagani tempo će uvelike pomoći u prilagođavanju. Najbolje je smanjiti količinu kave i cigareta te obogatiti jelovnik svježim voćem i povrćem. Lagana hrana bogata vitaminima i mineralima će probuditi organizam te mu vratiti energiju i prirodnu ravnotežu.
Znajte da je odraslom čovjeku tijekom noći potrebno između sedam i osam sati sna, pa pokušajte odrediti najbolje vrijeme odlaska na spavanje, ovisno o tome kada ujutro morate ustati. Jednako je važna i kvaliteta sna. Prije odlaska na spavanje ugasite svu elektroniku u spavaćoj sobi koja bi mogla ometati san te se pobrinite da je prostorija prozračena i zatamnjena kako biste lakše zaspali te se ujutro probudili odmorni i spremni za početak dana.