Točkasta atmosfera u Zaostrogu u vremenu covida pobudila je veliki interes brojnih turista i lokalnoga stanovništva, a posebice najmlađih. U mjesnome parku postavljene su instalacije koje interpretiraju dalmatinskoga psa, toga malog dlakavca čija je povijest zaintrigirala mnoge, od egipatskih faraona do Picassa, ali on je sigurno utočište pronašao u zidinama franjevačkoga samostana na obali mora u Zaostrogu. I dolaze ga vidjeti čak iz dalekog Japana. Riječ je o poznatoj slici Posljednje večere nepoznatoga autora s početka 18. stoljeća.
U informacijama što se sve ne može, organizatori su učinili ono što se ipak može! Nisu odustali, već su se prilagodili novonastaloj situaciji, jer ipak se 26. kolovoza obilježava Svjetski dan pasa. I tako je iz “situacije” nastala “instalacija”, čiji je koncept predstavila Božena Delaš iz Turističke zajednice Općine Gradac.
„U propitivanju okruženja u kojem djelujem, želja mi je bila učiniti inovacijski pomak, dati novu perspektivu, jedinstveni doživljaj koji počiva na elementu kulturne baštine. Dosadašnje radno iskustvo u lutkarskom kazalištu u Rijeci bilo je dragocjeno jer je doživljaj predstave baziran na snažnim emocijama, zanimljivoj priči, uključenosti i dojmu, prvenstveno posvećen djeci, ali i odraslima kao pratiteljima. Svi ti elemente, te bazna priča i simbol dalmatinskoga psa sa slike Posljednje večere u Franjevačkom samostanu, istraživanje konteksta, bili su putokaz u nastajanju manifestacije Black and white- dalmation dog night. Prva manifestacija 2019. polučila je veliki interes i odjeknula u javnosti, dobila zamašnjak te su planovi bili da se manifestacija širi i raste, ali zbog poznatog razloga ostala je mogućnost da se “održi”, kako prošle tako i ove godine. Bio mi je izazov dati oblik aktivnostima, i veličinu XL prevesti u XS. I zato je ove godine koncept projekta trenutak“, istaknula je Delaš.
Zajedničkim djelovanjem postavljene su instalacije koje interpretiraju dalmatinskoga psa, pa je tako prostor pod nazivom “Ulica dalmatinskoga psa” zaživio kao svojevrsni photopoint. Na trenutak se moglo biti dijelom crno-bijelog svijeta, odjenuti kombinaciju s dalmatiner uzorkom, bez obzira na dob, pročitati u miru letak o autohtonoj pasmini, trenutak u kojem je dijete moglo dotaknuti likovni uradak ili dobiti svog, jedinstvenog, upravo naslikanog psa. I taj XS tren možda će ostaviti trajan pečat na jedno ljeto, na jedno “najdalmatinskije”mjesto.
Projekt je realiziran uz pomoć lokalnih suradnika: kiparice Adne Bakije Stanković, dizajnerice Ivane Bušelić, profesorice Doris Kelvišer i slikara Tonči Alača, a svoj obol dali su polaznici kreativnih radionica društvenog centra Gradac, pod vodstvom Božene Delaš i učenici Osnovne škole Ivan Kukuljević, na ljetovanju u hostelu Sisak, pod vodstvom Helen Parapatić.
Povezivanjem umjetnika i lokalnoga stanovništva, turista, djece, jačaju se veze, a kreativne aktivnosti dovode do uključivanja dionika u život mjesta. Dokazuje to i komentar turista iz Švicarske, Sabrina i Tobias: “Mislimo da je sjajno kako turisti mogu nešto naučiti o dalmatinskoj kulturi na ovaj lijepi način. Čini nam se da Zaostrog ima skriveno blago.” Značaj ovog projekta za TZ Gradac je velik, a to su zamijetili i u vodstvu HTZ-a, pa nije izostala ni nagrada za promotivni projekt godine na Burzi putničkih agencija.
„Hrvatska dalmatiner scena”
U Hrvatskoj postoji velik broj djela inspiriranih dalmatinskim psom. Zanimljivo je da su umjetnici različitih struka učinili iskorak, iz područja slikarstva, kiparstva, modnog dizajna, literature, dizajna interijera, fotografije, slikovnice, vina, čokolade.. Tu su i uzgajivači dalmatinskih pasa, kinološka društva, stručnjaci i zaljubljenici koji rade s puno entuzijazma. „Voljela bih raditi na promoviranju zajedničke umjetničke strategije, koordinirati aktivnosti i predstaviti vrijednost i potencijal kulture kao pokretača održivog razvoja. Tako bi umjetnička djela bila vidljivija, radovi cirkulirali i promovirali kulturu, stvarali brend i gradili daljnju mrežu kreativne zajednice. S mnogim sam umjetnicima već u kontaktu, poput Ivane Bakal, međunarodne kinološke sutkinje koja je bila u timu koji se izborio da dalmatinski pas bude priznat kao autohtona hrvatska vrsta i čiji su psi višestruko nagrađivani na europskim i svjetskim izložbama“, rekla je Delaš, istaknuvši kako je istraživanje koje je provela počelo je iz znatiželje, interesa za autohtone vrste, a onda preraslo u složen proces jer je otkrivala i zapisivala puno zanimljivih detalja i tako se kreirala slagalica. „Razmišljala sam kako malo mjesto učiniti zanimljivim, koji je to način i pristup da se izdvoji i predstavi – “država je bogato onoliko koliko je bogato selo”, manja sredina nije limitirajući faktor, već poticaj. Zatim, kretanja u turističkoj ponudi, kreiranje kulturnoga sadržaja, sadržaji za djecu koji su najčešće zabavni i slični, a ne inventivni i koncepcijski drukčiji. Upravo taj izazov spoj-sadržaj posvećen djeci jest dvostruko teža stvar, jer djeca ne dolaze sama, što znači da treba zadovoljiti i dječju i odraslu publiku, odnosno korisnike, pa u tom smjeru i svi koncepti trebaju biti razrađeni u oba pravca. U dječjoj spoznaji svijeta veliku ulogu imaju životinje, na posredan i neposredan način, u pričama i bajkama oni oživljavaju i progovaraju o bitnim istinama, kultni dječji filmovi, igrani i crtani posvećeni su životinjama, može li se onda i turistički sadržaj osloniti na tu činjenicu“, pita se Delaš.
Posebnost slike iz Franjevačkog samostana
„Boris Špoljarić je u knjizi Hrvatska kinološka baština vrlo temeljito razradio sve autohtone pasmine, i ono što sam uočila za dalmatinske pse jest kontinuirani prikaz na sakralnim slikama u kojima se pas pojavljuje djelomično vidljiv, vrlo često uz lik sv. Roka (priča o pomoći kod izlječenja od kuge), uz objašnjenja da je tip dalmatinskog goniča, brakoidni tip psa. No, ono što izdvaja sliku u Zaostrogu, jest prikaz cijelog psa, s crnim točkama, za koju se kaže to jest dalmatinski pas. I zato je jedinstvena“, istaknula je Delaš.
Dalmatinski pas
- Prvi američki predsjednik George Washington bio je vlasnik i uzgajivač dalmatinskoga psa.
- Zaštitni znak Budweiser piva.
- Simbol američkih vatrogasaca. Korišteni zbog kompatibilnog odnosa s konjima, posebno u vremenima konjskih zaprega kada bi trebalo konje brzo usmjeriti prema požarnom mjestu. Doba zaprega je prošlo, ali je simbol ostao!
- Prisutnost u modnoj industriji, reklamne kampanje, svjetski poznati modeli uz dalmatinere.
- U Engleskoj ga nazivaju coach dog zbog trčanja uz kočije.
- Dodie Smith je napisala divnu priču, a Disney je učinio planetarno poznatom.
- Picasso je slikao točkastog ljubimca, pa su njegove fotografije postale inspiracija drugim umjetnicima da slikaju..
- u 16 stoljeću uzgajan je u Đakovačkoj biskupiji, spominju se u bici na Mohačkom polju, dubrovački pomorci proširili su ih svijetom..
To su samo neke od zanimljivosti koje nas dovode do izvorišta, do naziva i autohtonosti dalmatinskoga psa. I tu smo, in situ.Zaostrog. Nedvojbeno jedna od najvrjednijih slika s prikazom dalmatinskog psa.
