U moru najavljenih reformi javnog sektora, koje su do sada uglavnom bile samo deklaratorne naravi, konkretno je krenula reorganizacija vodnoga gospodarstva. Umjesto 170 komunalnih poduzeća koliko ih je bilo registrirano po hrvatskim gradovima i općinama, novi Zakon o vodnom gospodarstvu i prateća uredba, koja je na Staru godinu s potpisom premijera Plenkovića objavljena u Narodnim novinama, propisala je formiranje 41 vodnog uslužnog područja.
Na tim područjima će se formirati 41 komunalno poduzeće kao društvo kapitala koje će se baviti distribucijom vode, ali i svim ostalim aktivnostima kanalizacije i odvodnje.
Okrupnjavanje komunalnih društava dovest će neminovno i do smanjenja broja zaposlenika. U prvom redu slijedi “sječa” dosadašnjih direktora društava koja se gase. Oni zasigurno gube rukovodeće pozicije, a moguće i radna mjesta, zatim slijedi kresanje i administracije, računovodstva, pravne službe i drugih pratećih službi, koje će u novoformiranim društvima biti višak.
Kako doznajemo, najgore će proći ona poduzeća koja se gase i pripajaju, dok su u boljoj poziciji društva preuzimatelji koji će u budućnosti diktirati daljnje uvijete poslovanja i dinamiku investicija na terenu.
Dalmaciji 12 područja
Konkretno za područje Dalmacije formirano je dvanaest uslužnih područja kojima će gospodariti dvanaest novoformiranih regionalnih komunalnih poduzeća. Sva ostala komunalna poduzeća gube pravnu osobnost, odnosno gase se i svoju imovinu, kapital i obveze udružuju u novoformiranu tvrtku koja će biti ustrojena kao društvo kapitala. Taj proces bi trebao završiti najkasnije za godinu dana, a za tri mjeseca bi se trebalo znati tko, što i koliko donosi u novo formirano društvo, koliko zaposlenika, kapitala, EU projekata, ali i gubitaka.
Tim novoformiranim poduzećem upravljat će skupština, koja će, za razliku od dosadašnjeg modela kada je gradonačelnik ili načelnik bio jedini član skupštine, imati onoliko članova koliko pokriva jedinica lokalne uprave. Odluke će se donositi većinom glasova pa je pretpostaviti da donošenje važnih odluka, od imenovanja direktora pa do komunalno- infrastrukturnih projekta, neće ići glatko, jer će se lomiti politička koplja i politički interesi na terenu s obzirom na šarolikost lokalne vlasti (negdje je HDZ, negdje SDP ili nezavisni).
Sve će to negativno utjecati na dinamiku donošenje odluka. Žrtve bi u konačnici mogli biti sami građani kojima će kasniti infrastrukturni projekti. Za građane je još i veći problem moguće poskupljenje vode pod egidom “ujednačavanja cijena“ na uslužnom području.
Strah od poskupljenja
Naime, na terenu je šarolika situacija po potanju poslovanja komunalnih poduzeća. Neka posluju bolje i profitabilnije, dok su druga na rubu opstanka i njihove financijske gubitke, ali i gubitke vode zbog dotrajalog vodovodnog sustava, morat će snositi zajednički svi gradovi i općine uključeni u vodno područje. To je jedino moguće kroz poskupljenje cijene vode, poglavito na onim područjima gdje ima gubitaša.
Poskupljenje vode zbog nove reorganizacije komunalnih poduzeća na terenu očekuju i u gradovima i općinama diljem Dalmacije.
– Realno je očekivati povećanje cijene vode – ističe načelnik općine Kula Norinska Nikola Krstičević.
Ovu općinu do sada je vodom opskrbljivao regionalni vodovod Neretva – Pelješac – Korčula – Lastovo – Mljet sa sjedištem u Korčuli, a po novom ustroju pripojeni su komunalnom poduzeću “Izvor” u Pločama.
– Netko će morati pokrivati nastale gubitke novoofomiranog poduzeća preuzimatelja, koji svakako neće biti mali, jer u novu tvrtku ulazi i “Vodovod” Vrgorac koji ima iznimno velike gubitke vode – kazao je Krstičević, naglašavajući da će zbog toga doći do poskupljenja vodnih usluge za žitelje općine Kula Norinska, ali i za ostale stanovnike doline Neretve.
Ministarstvo gospodarstva: Za građane neće biti poskupljenja usluge
Integracija u sektoru vodnih usluga, odnosno javnih isporučitelja vodnih usluga na uslužnim područjima, provodi se s ciljem da se postojeći javni isporučitelji vodnih usluga, kojih je u Republici Hrvatskoj otprilike 170, financijski i kadrovski ojačaju radi bolje i učinkovitije provedbe investicija, osobito EU investicija – pojašnjavaju iz Ministarstva gospodarstva.
Ovaj proces donijet će napredak lokalnim zajednicama, posebice onima koje imaju nizak standard vodnih usluga, odnosno uopće nemaju javne vodoopskrbe i odvodnje.
Provedba uredbe, sama po sebi, neće dovesti do poskupljenja vodnih usluga, kako za građane, tako ni za poduzetnike – ističu u Ministarstvu gospodarstva.
Javni isporučitelji vodnih usluga koji su u razdoblju prije pripajanja iskazali gubitke pripojit će se, a njihove obveze, prava i zaposlenike preuzet će integrirano društvo.
O radnopravnim aspektima primjene zakona i uredbe provedeno je savjetovanje i sa sindikatima, koji predstavljaju zaposlenike u sektoru vodnih usluga.
Stanje u Dalmaciji: Najveći opstaju na tržištu
Zakonom o vodnim uslugama predviđena su dva kriterija za određivanje komunalnog društva koje će ‘usisati’ sva manja ostala komunalna poduzeća na svom području. To će biti ono komunalno poduzeće koje je imalo najveći ukupni prihod po osnovi cijene vodnih usluga, cijene isporuke vode drugom isporučitelju vodnih usluga i naknade za razvoj u zadnje tri godine ili je isporučilo najveću količinu vode za ljudsku potrošnju.
Tako u Dalmaciji kao regionalna komunalna društva ostaju: Vodovod Zadar, Komunalac Biograd, Vodovod i odvodnja Šibenik, Vodovod i kanalizacija Split, Vodovod Cetinske krajine Sinj, Vodovod Omiš, Vodovod Brač Supetar, Vodovod Makarska, Izvor Ploče, Regionalni vodovod NPKLM Korčula, Vodovod Dubrovnik te Konavosko komnunalno društvo d.o.o. Čilipi, dok sva ostala komunalna poduzeća gube pravnu osobnost i pripajaju se regionalnom pružatelju vodnih usluga.
Krajnji cilj: Integracija malih poduzeća
Cilj je okrupnjavanja komunalnih poduzeća da cijena vode, i nakon provedbe investicija, bude socijalno priuštiva potrošačima, i to u granicama ekonomske učinkovitosti isporučitelja, a u pravilu do 3% neto raspoloživog dohotka kućanstva.
Osim toga, omogućit će se pristup svim jedinicama lokalne samouprave u temeljni kapital jedinstvenog javnog isporučitelja vodnih usluga na uslužnom području, uključujući i njih 76, koji do sada nisu bili osnivači nijednog postojećeg isporučitelja vodnih usluga. Novim zakonskim rješenjima predviđena je integracija preko 200 malih lokalnih nereguliranih vodovoda bez adekvatne kontrole kvalitete vode u sustav javne vodoopskrbe regionalnog poduzeća.
Stanislav Soldo/Slobodna Dalmacija
Vojko Bašić/Cropix