Tisuće čokota vinove loze, nasadi krušaka, plantaže jagoda i krumpira pod vodom, prizori su koji su i ove godine brojne poljoprivrednike na području Vrgorskoga polja bacili u očaj i, po tko zna koji put, aktualizirali izgradnju tunela Birina ili Vrgorac 2, kako se prije zvao, kojim bi se višak vode iz Vrgorskog polja preko jezera Birina kod Ploča odvodio do mora.
Vrgorsko polje bruto površine 2 963 hektara, od čega je korisna, obradiva, površina 2 840 hektara i polje Rastok bruto površine 1 763 hektara, od toga hrvatski dio 790 hektara, su tipična krška polja izložena čestom plavljenju. Osnovni problem tih, kao i svih ostalih polja u kršu, je što u njima dolazi do plavljenja u hladnom i vlažnom razdoblju godine, najčešće od listopada do travnja. Uzrok poplavama leži u nedovoljnoj izdašnosti evakuacijskih organa.
Portal Rogotin donosi tekst o tunelu Birina, o kojem priču objavljuje Slobodna Dalmacija u tiskanom izdanju.
Polje Rastok, duljine oko 12 km i prosječne širine 1,5 km, prima vlastite vode od oborina koje padnu na samo polje i okolna brda, vode koje dolaze kanalom Parilo-Brzna voda i kanalima Muratovac i Plankovac, te vode koje dotječu podzemljem i koncentrirano se javljaju na vrelima po sjevernom rubu polja. Glavni recipijent svih voda je vodotok Matica Rastoka koja je u stvari nastavak kanala Parilo-Brza voda.
Sredinom Vrgorskog polja teče rijeka Matica Vrgorska, ukupne duljine oko 26 kilometara, koja nastaje od tri stalna i nekoliko povremenih vrela, a odlazi iz polja kroz ponore i tunel Krotuša. Sve do studenoga 1938. godine, kada je između Vrgorskog polja i Baćinskih jezera probijen odvodni tunel, Vrgorsko polje se moglo odvodnjavati isključivo poniranjem kroz postojeće ponore ograničenog kapaciteta, pa je veći dio godine bilo potopljeno i u narodu se nazivalo Vrgorskim jezerom. Tunel je dugačak 2 130 metara i njegovim probijanjem omogućena je odvodnja suvišnih voda u vegetacijskom razdoblju, izuzev u ekstremnim slučajevima, dok je u zimskom periodu polje i dalje zahvaćeno poplavama, premda kraćeg trajanja.
Za evakuaciju poplavnih voda iz polja Rastok u Vrgorsko polje izgrađen je 1985. godine odvodni tunel kapaciteta 18.5m³/s. Radi kontroliranog ispuštanja vode iz polja Rastok u Vrgorsko polje na ulazu u odvodni tunel ugrađena je ustava, koja je stalno spuštena jer ovaj tunel do danas nije bio u funkciji. S obzirom da se velike vode gotovo istovremeno javljaju u oba polja, Vrgorsko polje ne može u kritičnim trenucima prihvatiti povećanje dotoka iz polja Rastok bez provedbe odgovarajućih zahvata na povećanju kapaciteta odvodnog sustava.
Stoga su Hrvatske vode izradile studijsku projektnu dokumentaciju za projekt zaštite od poplava na slivnom području Rastok i Vrgorsko polje. Temeljem provedene višekriterijalne analize odabrana je varijanta izgradnje tunela Birina, ukupne duljine 3,8 kilometara i kapaciteta 60m³/s. Izrađen je elaborat zaštite okoliša i u tijeku je provođenje postupka utjecaja predmetnog zahvata na okoliš u skladu s pozitivnim propisima RH. Procijenjena vrijednost investicije je preko 13 milijuna eura, a u idealnim uvjetima radovi bi tada trebali započeti za tri do četiri godine, premda treba uzeti u obzir i činjenicu da su Hrvatske vode obveznik javne nabave, što, zbog žalbenih postupaka, može dodatno usporiti projekt. Ovaj kapitalni projekt planira se financirati preko EU sredstava i nacionalnim sredstvima, a njegovom realizacijom višak vode odvodit će se novim tunelom koji spaja donji, jugoistočni dio Vrgorskog polja i jezero Birina kod Ploča. Osim izgradnje tunela, projekt podrazumijeva prokop spojnog kanala do tunela Birina na području Krotuše, betonsku preljevnu pregradu za povećanje taloženja u Vrgorskom polju oko 80 metara uzvodno od ulaznog portala tunela Birina, prokop odvodnog kanala od tunela Birina do jezera Birina , uređenje spojnih kanala Birina – Crna rijeka – more kao i betonska preljevna pregrada za povećanje taloženja u Vrgorskom polju oko 80 metara uzvodno od ulaznog portala postojećeg tunela Krotuša.
Premda će se konačno rješenje odvodnje područja Birina znati tek nakon završetka provedbe Studije utjecaja na okoliš, prema do sada izrađenoj dokumentaciji, razmišlja se o tri varijante. Investicijski najprihvatljivija podrazumijeva odvodnju glavnine vode prema luci Ploče, a manji dio, najviše 35 posto, u područje delte Neretve, što uključuje uređenje kanala do luke Ploče te proširenje desnog spojnog kanala između jezera Birina i korita Crne rijeke.
Portal Rogotin donosi tekst o tunelu Birina, o kojem priču objavljuje Slobodna Dalmacija u tiskanom izdanju.
Druga varijanta podrazumijeva uređenje korita Crne rijeke do Mostine i lijevog spojnog kanala između jezera Birina i korita Crne rijeke, a u trećoj je planirano uređenje kanala do luke Ploče, korita Crne rijeke do Mostine, te oba spojna kanala između jezera Birina i korita Crne rijeke.
Kompletan projekt, kojim će se riješiti problem odvodnje viška vode iz Vrgorskog polja u more, realizirat će se na teritoriju Grada Ploča. Grad je, s obzirom na uvjete Hrvatskih voda, pristupio izradi projektno tehničke dokumentacije za izgradnju i uređenje kružnog toka, mosta i ulice Ruđera Boškovića, odvojak prema Stablini, a sve se nalazi uz samo jezero Birinu.
Za projektnu dokumentaciju gradska vlast u Pločama do sada je izdvojila 350 tisuća kuna. Izgradnjom mosta raspona 25 metara stvaraju se preduvjeti za odvodnju vode iz jezera Birina prema moru.
S obzirom da je kružni tok raskrižje ulice Gračka i ulice Crna rika koje su pod upravom ŽUC-a i ulice Ruđera Boškovića, kojom upravlja Grad Ploče, te da će izgradnja mosta povezivati jezero Birinu preko Crne rike do Jadranskog mora, Grad Ploče očekuje sudioništvo svih dionika u realizaciji ovoga projekta kojim će se podići kvaliteta života stanovništva Ploča.
U sklopu rješavanja odvodnje viška vode iz Vrgorskog polja, u razdoblju od 1938. godine do danas izvršeni su slijedeći radovi:
- Iskop Vrgorskog tunela dužine 2 130 metara, kapaciteta 22m³/s (1938. godina)
- Produbljenje Vrgorskog tunela za prosječno 1,70 metara na cijeloj dužini od 2 130 metara radi povećanja njegove protočnosti s 22 na 44 m³/s (1974. godine)
- Proširenje kratkog odvodnog tunela iz Baćinskih jezera u more, dužine 160 metara, radi povećanja propusne moći na 68 m³/s (1974. godina)
- Produbljenje ulaznog predusjeka tunela Krotuša u dužini oko 300 metara
- Regulacija rijeke Matice Vrgorske na području Prigona u dužini oko 500 metara i na dionici od mosta u Lukavcu nizvodno u dužini oko 1 300 metara
- Regulacija cijelog toka rijeke Matice Vrgorske radi povećanja protočnosti na 70-80 m³/s koliko iznosi evakuacijski kapacitet svih ponora i tunela Krotuša zajedno (od 1978. do 1981. godine)
- Izgradnja nasute brane radi zaštite područja Crni vir od plavljenja (1980. godina)
- Betoniranje dna tunela Krotuša na cijeloj dužini (od 1985. do 1989. godine)
- Svi ovi zahvati doprinijeli su značajnom smanjenju trajanja i veličine poplava u polju.
