Strateška važnost Hrvatske, pa onda i neretvanskog područja, su prirodne i kulturne vrijednosti i neophodna je najviša razina njihove zaštite

0

Veza s Rogotinom i Neretljanima (uvodno)

Dvije velike hrvatske jadranske regije samo su dijelovi većeg prirodnog, kulturnog i društvenog sustava Mediterana. Jedna se nalazi  na sjevernom dijelu Jadranskog mora (Primorsko – goranska županija),  dok je druga na samom jugu  (Dubrovačko – neretvanska županija). Jedna i druga su i dio sjajne  Matvejevićeve priče o Mediteranu, njegovim žiteljima, povijesti, prirodnim ljepotama, bogatoj kulturnoj baštini, turizmu. Na tragu tog Matvejevićevog Mediteranskog brevijara, malo selo Smokvica Krmpotska u blizini Novog Vinodolskog imalo je od 30.-tih godina prošlog stoljeća  i svojeg originalnog  predstavnika u Dalmaciji, točnije na ušću Neretve, u malom dalmatinskom mjestu Rogotinu, na Vlaškoj koja je kanalima povezana s Neretvom i njezinim ušćem, a onda i s morem. Svojom velikom obitelji, danas s brojnim unucima i praunucima,  moj stric (Milan) povezao je u veliko isprepleteno klupko brojne familije od Rogotina, Ploča, Opuzena, Metkovića, Splita, do  bosansko hercegovačkih mjesta,   gdje  su se životi ljudi stoljećima vezivali  ne samo uz Jadransko more i obalu  kao dijela Mediterana, već i uzduž i poprijeko Neretve   od njezinog izvora do ušća.

Detalj iz djetinstva

Kao četrnaestogodišnjak bio sam  1966. godine punih mjesec dana u Rogotinu. Sjećanja na ljude, ne samo moje brojne rođaka, već i susjede, nove poznanike moje vršnjake, ostala su trajno u mojoj glavi. Tu su i slike Neretve, njezinog ušća – Škanja, Vlaške, Crne rijeke, brojnih kanala, drvenih trupica i lađa punih  plodova iz bogate neretljanske zemlje, polja smokava, grožđa i mandarinki.  Tu je i vožnja Neretvom od  Struge, Komina, Kule Norinske, Opuzena, Metkovića, penjanje na Trovro u Rogotinu s mojom sestričnom Ankom i još puno toga.

rogotin most P1010204

Neretva i Rogotin danas 2023. g. – veliki razvojni potencijal   (posjet Rogotinu, 3-5/10/23.)

Ključna krupna državna infrastruktura stubom mijenja, ne samo gospodarske već i ukupne društvene vrijednosti neretvanskog kraja. Direktno iz srca Europi autoput svoj  zadnji izlaz ima baš u Rogotinu, dok je petnaestak kilometara dalje, izgrađeni velebni Pelješki most, kao dio budućeg autoputa prema Dubrovniku. Rogotin se je također vidno obogatio s konkretnim atrakcijama poput uređene kamene šetnice u znaku križnog puta do vidikovca na vrhu brda Trovro, sa jedinstvenim pogledom na cijelu dolinu Neretve, na njezino ušće , na more i Pelješac, a na samom vrhu vjetro orgulje okrenute prema buri, jugu i maestralu. Oko Trovra izgrađen  je široki polivalentni vatrogasni put koji je Rogotinjanima približio njihova polja, ali sigurno dugoročno mora postati prava turistička šetnica sa potencijalnom biciklističkom stazom kao i drugim sadržajima. Neretva i neretvanski kraj je danas i dalje jedan veliki  prirodni, ali i kulturni biser. Lađe, simboli Neretve stavljene su više u funkciju izvrsno organizirane i praćene velike turističko-sportske nacionalne atrakcije Maratona lađa,  i  uz trupice ih se sve manje može vidjeti u svojoj iskonskoj funkciji na Neretvi.   U Metkoviću i Vidu posjetili smo i dvije vrhunski prezentirane atrakcije, koje čine organizacijsku pretpostavku ne samo za pravu zaštitu postojećih prirodnih i kulturnih dobara najviše vrijednosti, već  je to i temeljna tržišno-marketinška razvojna pretpostavka cijelog područja, za nove turističke i gospodarske izazove. Ostali smo oduševljeni Prirodoslovnim muzejom Metković, s ogromnom zbirkom velikog životinjskog bogatstva vodenih i kopnenih staništa delte Neretve, od informativnih panela do zvukova glasanja ptica i vodozemaca koji i sada egzistiraju na tom području. Druga vrhunska kulturno povijesna atraktiva vezana je uz arheološki lokalitet u Vidu, gdje je rekonstruiran i prezentiran tzv. rimski Augusteum, hram posvećen caru  Augustu, iz I. st. prije Krista, kao i ostaci  zidina antičke Narone (nastale u V-IV. st. prije Krista), uz bogati arheološki muzej koncipiran kao arheološki park. Prema tome, riječ  je o dvije vrhunske prirodne i  kulturne znamenitosti neretvanskog kraja, što je po definiciji temeljna razvojno turistička pretpostavka.

ladjari .. Rogotin mladi ladjari

Negativni primjeri

Važno je ovdje spomenuti i dva slučaja koja imaju negativne reperkusije na razvoj i turizma i poljoprivrede kao važnih dijelova gospodarskog sustava od kojih se puno očekuje.  Jedan slučaj se odnosi na neposredni dodir Neretve i mora, na mjesto gdje je priroda tisuće godina stvarala pješčane sprudove i veliku prirodnu plažu na tzv. Škanju.  Taj Škanj koje sam ranije u mojim dječjim očima i doživio, kao najljepšu plažu,  kakvu kasnije, kao pasionirani jedriličar na brojnim regatama i krstarenjima Jadranom, nisam nigdje vidio.  Taj prirodni biser, koji je trajno ostao u mojoj (dječjoj) glavi, nažalost, platio je cijenu novog vremena, kada se je mlado hrvatsko društvo u devedesetim godinama prošlog stoljeća, nedovoljno kritički, prepustilo vučjim  zakonima tržišta, pa čak uključujući u tu tržišnu utakmicu i opća dobra, kao što je najkonkretnije jedna velika predivna pješčana plaža. Uz loše upravljanje svojim resursima od strane najodgovornijih, Neretvanski kraj ostao je ne samo bez vrhunske plaže, već je ostao i bez velikog prirodnog pješčanog spruda kao brane ulasku mora u Neretvu i njezine kanale  gdje se je narušila  prirodna ravnoteža vezana uz kvalitetu navodnjavanja poljoprivrednih površina. Drugi slučaj na kojem će se morati više i konkretnije poraditi u bliskoj budućnosti je dobar dio neobrađenih i zapuštenih poljoprivrednih  površina u dolini, koje čekaju na nove prilike.  Ti spomenuti mali otrgnuti dijelovi iz cjeline neretvanskog kraja kao prirodnog bisera, nalaze kompenzaciju  u gore spomenutim novim dodanim vrijednostima koje su se dogodile na istom prostoru a koje nedvojbeno ostaju trajne pretpostavke razvoja  (ne samo Rogotina već i) cijelog Neretvanskog kraja.

Iskustva renomiranih i razvijenih turističkih destinacija Jadranske Hrvatske – opasnosti i prijetnje

Želim  ukazati na neka iskustva već renomiranih i razvijenih turističkih općina i gradova Jadranske Hrvatske koji nisu mogli odoljeti zovu golog interesa i poimanju slobodnog tržišta.  Na udaru su se našle čak i one vrijednosti koje se nikako ne mogu svrstati pod komercijalnu kategoriju, pa se u tim sredinama u najvećem broju slučajeva i dogodio spontani i nekontrolirani razvoj. Stoga je nužno, možda i najvažnije, kao primjer „dobre“ prakse upozoriti na opasnosti i prijetnje, koje bi mogle zaustaviti pravi dugoročni kvalitativan razvoj.

cvor ceveljusa -- delta2

Kako dalje ?

  • Hrvatske se upravo zbog prirodnog i kulturnog naslijeđa i jedinstvene ljepote nalazi visoko na karti turističkih prirodnih i kulturnih atrakcija a time je još uvijek tražena turistička destinacija.
  • Strateško dobro Hrvatske, a isto tako i Dubrovačke neretvanske županije, pa onda i neretvanskog područja, je  upravo spomenuta prirodna i kulturna atraktivnost. Stoga je nužno  i najvažnije preispitati postojeće odredbe prostorne dokumentacije DNŽ i staviti ih potpuno u funkciju  najviše razine zaštite prirodnih i kulturnih vrijednosti neretvanskog kraja
  • Održivi turizam u Neretvanskom kraju znači čuvanje prostora, zaštitu lokalnog načina života, podizanje kvalitete turizma i produljenje turističke sezone, te poticati kapacitete s većom dodanom vrijednosti (posebno agroturizam)
  • Namjena prostora poljoprivrednog zemljišta u čitavoj dolini Neretve mora trajno biti zaštićena od bilo kakvih nekontroliranih građevinskih intervencija u taj prostor
  • Posebna pažnja mora se posvetiti građevinskom zemljištu, posebno turističkim i stambenim zonama i izračunu njihovog prihvatnog turističkog potencijala za čitavo područje. Ograničenja treba vezati uz izgradnju nekomercijalnog apartmanskog sekundarnog smještaja u čitavoj široj zoni neretvanske doline, koji može najbrže ugroziti ekonomsku, ekološku i sociološku održivost čitavog prostora.
  • Što se tiče Rogotina: Za početak je nužno organizirati udrugu građana kao Društvo za zaštitu i uljepšanje mjesta Rogotin (ili neki drugi naziv ?),  na neki način kao glas javnosti za brojna razvojna pitanja i problematiku mjesta.
  • trovro 3
  • trovro 4

Branko Blažević, Novi Vinodolski

Slike: rogotin.hr

 

Share.

About Author

Comments are closed.