Nakon što je u prethodnom periodu sanirano oko 250 metara „austrijske“ kamene obaloutvrde na desnoj obali rijeke Neretve, na predjelu Lisna, u tijeku je sanacija novih 300 metara. Radove izvodi tvrtka Neretvanski sliv iz Opuzena, a dionica koja se trenutačno sanira dugačka je oko 300 metara. Investitor radova su Hrvatske vode, uglavnom kroz uređenje i održavanje regulacijskih vodnih građevina.
Inače, dionica od mosta Rogotin do ušća Neretve dugačka je 3,2 kilometra, od čega se oko 750 metara odnosi na kamenu obaloutvrdu, a ostatak je pješčani nasip. Hrvatske vode su prvih 200 metara počele sanirati prije tri godine, kada su kamioni dopremali ogromne količine kamenoga materijala lijevom obalom rijeke Neretve pa ga maunama prebacivali na desnu obalu, gdje je jedan dio direktno sa tih plovila ispuštan u rijeku uz samu obalu stvarajući svojevrsne temeljne ploče, dok je drugi dio, pomoću bagera koji su se nalazili na maunama, postavljan na temelje i obavljeno je uređenje i učvršćenje obale. Tada se počelo sa najugroženijim dijelom obale kojemu je, uslijed dugotrajnog djelovanja vode, prijetilo urušavanje.
Inače, korito Neretve nije uvijek izgledao ovako. Prvo veći hidrotehnički zahvat izveden je između 1881. i 1888. godine kada je rijeka regulirana između Metkovića i ušća da bi se uspostavio plovni put do Metkovića koji bi omogućio lakšu manipulaciju materijalom i drugim potrebnim sredstvima jer nije bilo ostalih načina prometovanja. Već su 1885. prvi brodovi novim koritom mogli ploviti od ušća do Opuzena. Na objema stranama Neretve izgrađeni su nasipi, a u njima su ostavljeni propusti (tumbini) kroz koje se zamuljena voda širila i taložila sediment.
Ciljevi projekta su uređenje i održavanje regulacijskih vodnih građevina, a budući planovi Hrvatskih voda vezani za područje ušća rijeke Neretve odnose se na održavanje korita rijeke, regulacijskih i zaštitnih građevina na lijevoj i desnoj obali (nasipi, bankine, kanali).
