Klimatske promjene i zagađenje plastikom najveći su globalni okolišni problemi, a rijeke predstavljaju glavne puteve koji povezuju kopnene izvore otpada s priobalnim i morskim okolišem. Procjenjuje se da oko 40 do 50 posto otpada u morski okoliš dospijeva upravo riječnim putem. U rijekama se osim toga mogu zadržavati velike količine raznovrsnog otpada, najviše plastike, što uzrokuje degradaciju staništa, otežava gospodarenje otpadom te negativno utječe na ribarstvo i turizam, navodi dr. sc. Pero Tutman sa splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo. Upozorava kako je, s više od 15 milijuna tona plastike koja godišnje završi u morima i oceanima, problem dosegnuo kritičnu razinu i zahtjeva koordinirano, međusektorsko djelovanje.
Neretva kao europski model zaštite voda
Očuvanje riječnih ekosustava predstavlja jedan od najvećih ekoloških izazova 21. stoljeća, a pitanje onečišćenja plastikom i ostalim otpadom zahtijeva hitnu i koordiniranu akciju. Područje donjeg toka rijeke Neretve, kao jedinstveni i iznimno bioraznoliki vodeni ekosustav, nalazi se pod stalnim pritiskom različitih vrsta otpada ljudskog porijekla. Obzirom da Neretva protječe kroz dvije države, Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu, rješavanje ovog problema nadilazi lokalne okvire. Uspješna borba protiv riječnog otpada na ovom području stoga ovisi o provedbi niza usmjerenih tehničkih, zakonodavnih i edukacijskih mjera, s posebnim naglaskom na sinergiju između nevladinih organizacija (udruga civilnog društva) i državnih službi dviju susjednih država. Neretva je jedna od pet pilot-rijeka u Jadransko-jonskoj regiji (uz rijeke u Italiji, Sloveniji, Crnoj Gori i Albaniji) na kojima se testiraju ovi inovativni modeli. Cilj je stvoriti standardizirani protokol koji će se kasnije moći primijeniti na sve vodotoke u Sredozemlju, javlja Dubrovacki vjesnik.
Udruge civilnog društva (NVO) za zaštitu okoliša imaju ključnu ulogu kao bitni partneri u problematici rješavanja izazova koje nosi onečišćenje antropogenim riječnim otpadom. Ekološke udruge i ronilački klubovi imaju veliki potencijal u svojim aktivnostima kojima se mogu ukloniti značajne količine otpada. Razvoj i provedba učinkovitih mjera za smanjivanje količina i utjecaja morskog/riječnog otpada u suradnji sa civilnim udrugama bitna je smjernica za očuvanje biološke i gospodarske kvalitete okoliša.
Projektom TETHYS4ADRION planirano je izravno uključivanje lokalnih ekoloških udruga civilnog društva za zaštitu prirode u aktivnosti praćenja projekta, kao i prevenciji i zaštiti od onečišćenja rijeka antropogenim krutim otpadom. Njihova prisutnost na terenu i stručnost biti će od ključne važnosti za prikupljanje podataka, provedbu učinkovitih rješenja za zaštitu ovih vitalnih ekosustava. Štoviše, projekt je posvećen izgradnji kapaciteta koji će koristiti nevladinim organizacijama za zaštitu okoliša u cijeloj regiji.
Projekt TETHYS4ADRION, službenog naziva “Enhancing Cross-Border Cooperation for Riverine Plastic Litter Reduction in the Adriatic and Ionian Seas” (hrv. Jačanje prekogranične suradnje u smanjivanju količina i utjecaja plastičnog otpada u rijekama u Jadranskom i Jonskom moru) ima za cilj smanjenje plastičnog otpada koji putem riječnih tokova dospijeva u Jadransko i Jonsko more, kroz razvoj zajedničkih strategija, pilot-aktivnosti i inovativnih rješenja za sprječavanje zagađenja vodotokova. Projekt okuplja konzorcij od 10 organizacija iz šest država: Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Italije, Albanije i Grčke. Vodeći partner je Kemijski institut Slovenije, a partneri iz Hrvatske su Institut za oceanografiju i ribarstvo (IZOR) iz Splita te Grad Metković. Projekt traje 36 mjeseci, započevši 1. rujna 2024. Ukupni budget projekta iznosi 1.690.192,10 eura, od kojih je 85 posto financirano iz programa Interreg IPA ADRION.
Od analize do akcije na terenu
Uklanjanje otpada iz rijeka predstavlja veliki međusektorski izazov. Mjere za uklanjanje otpada iz rijeka predstavljaju skup tehnoloških, sanacijskih i preventivnih pravnih i organizacijskih aktivnosti i postupaka kojima se sprječava zagađenje vodenih putova i uklanja već prisutni otpad. Ove mjere kombiniraju izravno čišćenje s dugoročnim ekološkim rješenjima kako bi se očuvala bioraznolikost i kvaliteta vode, a najuspješnije mjere za sprječavanje, smanjenje i čišćenje plastičnog otpada u rijekama uključuju kombinaciju zakonodavnih, edukativnih, infrastrukturnih i ciljanih aktivnosti.
Projekt TETHYS4ADRION na području Grada Metkovića prelazi iz faze istraživanja u fazu izravnog sudjelovanja u ekološkim akcijama. Cilj planiranih pilot-mjera je uspostavljanje i testiranje učinkovitih obrambenih mjera koje će umanjiti i/ili spriječiti da plastični otpad iz Neretve dospije do Jadranskog mora.
Nakon što su u sklopu projekta, u suradnji sa Institutom za oceanografiju i ribarstvo iz Splita, provedena opsežna sezonska praćenja i analize plutajuće makro- i mikroplastike u riječnom toku i sedimentu obale rijeke, došlo je vrijeme za konkretne tehničke intervencije. Terenska istraživanja pokazala su zabrinjavajuće količine ambalažnog i poljoprivrednog otpada duž toka Neretve, na što je potrebno odgovarajuće reagirati.
Na toj je osnovi, u veljači 2026. godine, Grad Metković u suradnji sa Institutom za oceanografiju i ribarstvo iz Splita, organizirao stručnu radionicu pod nazivom „Primjena dobrih praksi i mjera za sprečavanje stvaranja plastičnog otpada“ na kojoj su sudjelovali ključni dionici iz doline Neretve; predstavnici lokalne samouprave, komunalnih poduzeća, Hrvatskih voda i nevladinih organizacija. Cilj radionice bio je odrediti najbolje prakse i mjere koje mogu rezultirati smanjenjem unosa plastičnog otpada u rijeke, onima koje mogu doprinijeti uklanjanjem takvog otpada iz rijeka, kao i poboljšanim sustavima gospodarenja otpadom na području doline Neretve, sa svrhom uključivanja nevladinih organizacija u njihovo pilot-provođenje tijekom trajanja projekta. U središnjem dijelu radionice razmatrane su mjere usmjerene na sprječavanje unosa, te smanjenje i uklanjanje plastičnog otpada iz rijeka koje bi se putem pilot-aktivnosti provodile na rijeci Neretvi. Sudionici su koristili metodu matrice bodovanja kako bi zajednički procijenili učinkovitost predloženih mjera, javlja Dubrovacki vjesnik.
Mjere koje su odabrane za pilot-provođenje na rijeci Neretvi su slijedeće: događanje sa smanjenom upotrebom plastike ili bez nje (tzv. Plastic-free event), suradnja s komercijalnim objektima uz Neretvu, pilot-model plutajuće brane za prikupljanje plutajućeg otpada, pravilno gospodarenje poljoprivrednim plastičnim otpadom i program čišćenja riječnog otpada.
Predložene mjere usklađene su sa ciljevima EU-a za nultu stopu onečišćenja do 2050. godine, i temelje se na europskim primjerima dobre prakse, s naglaskom na primjenu u jadransko-jonskoj regiji. Mjere obuhvaćaju sektore poput poljoprivrede, gospodarenja otpadom, pročišćavanja otpadnih voda, turizma i industrije, te uključuju sprječavanje nastanka otpada na izvoru, poboljšanje sustava gospodarenja otpadom i smanjenje njegova unosa u okoliš te čišćenje postojećeg otpada.
Plastic-free event je događaj organiziran s prvenstvenim ciljem potpune eliminacije ili drastičnog smanjenja uporabe jednokratne i ostale plastike. To nije samo promjena materijala, već promjena načina razmišljanja usmjerena prema kružnom gospodarstvu i održivosti. Organizacija događaja bez plastike (plastic-free) zahtijeva pažljivo planiranje u suradnji sa organizatorima i jasnu komunikaciju s posjetiteljima, usmjereno je na eliminaciju jednokratne plastike, poticanje održivosti i edukaciju sudionika o zaštiti okoliša, posebno s obzirom na važnost očuvanja vodenih ekosustava. Ključ je u zamjeni jednokratne plastike višekratnim ili biorazgradivim alternativama.
Ovakvi događaji postaju standard u Europskoj uniji zbog novih regulativa o ambalažnom otpadu koje snažno potiču ponovnu uporabu i zabranjuju štetne plastične formate.
Opći cilj mjere je doprinos smanjenju upotrebe te onečišćenja jednokratnom i ostalom plastikom na području donjeg toka rijeke Neretve, primjenom mjera održivog gospodarenja otpadom koje se temelji na principima smanji, ponovno koristi, recikliraj/pravilno odloži. Metodologija provedbe Plastic-free mjere na događanju temelji se na principu „Smanji, Zamijeni, Educiraj“.
Suradnja s komercijalnim objektima uz Neretvu (ugostiteljstvo, trgovine, industrija) ključna je za smanjenje ulaska plastičnog otpada u rijekama kroz prelazak na višekratnu ambalažu, edukaciju zaposlenika o pravilnom zbrinjavanju i uvođenje sustava povrata. Inicijative uključuju uklanjanje plastike za jednokratnu upotrebu i poticanje lokalnih rješenja za recikliranje.
Plutajuća brana za prikupljanje plutajućeg otpada (Pilot-model plutajuće brane izrađene za potrebe projekta) ključno je rješenje za zaštitu vodenih tokova i obala, učinkovito prikupljajući plastični i drugi plutajući otpad na rijekama i u morima. One omogućuju fizičko zadržavanje plutajućeg otpada u vodenom toku, sprječavaju širenje onečišćenja, štiteći tako okoliš i smanjujući onečišćenje prije nego otpad dospije u more. Postavile bi se kao privremene plutajuće barijere, koje ne ometaju protok vode niti životinjski svijet ispod površine, već su dizajnirane da zaustavljaju predmete koji plutaju na samoj površini (poput čepova, omota ili slučajno odbačene ambalaže).
Mjera će se sastojati u izradi, postavljanju i praćenju stanja testnog modela brane, kao i analizi i praćenju količine i sastava otpada koji se na njoj fizički prikupi, te njenom odgovarajućem odlaganju. Plutajuća brana bi se izradila prema projektnom prijedlogu i bila bi izrađena za potrebe projekta kao testni model kojim bi se testirala njena izvodljivost, izdržljivost kao i način prikupljanja i odlaganja plutajućeg otpada.
Pravilno gospodarenje poljoprivrednim plastičnim otpadom u Hrvatskoj temelji se na načelima kružnog gospodarstva, smanjenju utjecaja na okoliš te zakonskim obvezama. Ono obuhvaća čišćenje, odvojeno prikupljanje, pravilno odvajanje i skladištenje, te predaju ovlaštenim tvrtkama za recikliranje ili oporabu, čime se sprječava zagađenje tla i okoliša. Poljoprivredna plastika (folije, mreže, ambalaža) tretira se kao proizvodni otpad, a ne komunalni, te se njome mora upravljati prema posebnim propisima. Prema Pravilniku o ambalaži i otpadnoj ambalaži (NN 137/2023), poljoprivrednici su odgovorni za pravilno postupanje s otpadom koji nastaje u njihovoj proizvodnji.
Cilj provedbe je vidjeti kako je moguće provesti ovu mjeru u skladu sa dosadašnjim stanjem, kao i odgovarajućim zakonodavstvom prema ključnim koracima bitnim za pravilno gospodarenje poljoprivrednim plastičnim otpadom.
Program čišćenja riječnog otpada – Neretva je pod velikim pritiskom urbanog otpada i divljih deponija. Ronilačke akcije su jedini način da se ukloni otpad koji nije vidljiv s obale, a koji dugoročno onečišćuje vodu. Program čišćenja riječnog otpada obuhvaća kombinaciju ekoloških akcija – čišćenja otpada sa obale, te ronilačkih akcija, u cilju dugoročnog upravljanja otpadom kako bi se spriječilo daljnje onečišćenje rijeka i mora plastičnim otpadom. Fokus je na strukturiranom uklanjanju otpada u cilju restauracije riječnih ekosustava, što je ključno za sprječavanje riječnog zagađenja. Važni elementi mjere su analiza i evidencija – sustavno prikupljanje podataka o sastavu i količini otpada radi određivanja izvora zagađenja, te edukacija – podizanje razine ekološke svijesti javnosti o važnosti zaštite morskog i riječnog okoliša.
Suradnja s NVO kao alat za promjenu
Aktivno sudjelovanje u području zaštite prirode i okoliša, angažman lokalne zajednice naročito putem organiziranih udruga civilnog društva, osobito mladih, iznimno je važno za održivi razvoj i očuvanje bioraznolikosti. Cilj je potaknuti aktivno sudjelovanje građana u očuvanju i obnovi prirode te umrežavanje organizacijama civilnog društva sa lokalnom samoupravom i znanstvenim institucijama u akcijama čišćenja i preveniranja dospijevanja otpada u vodeni okoliš.
Na koncu, dugoročno najodrživija mjera je sustavna edukacija i podizanje svijesti lokalnog stanovništva, u čemu nevladine organizacije drže primat, ali uz institucionalnu podršku države. Promjena mentaliteta i razvoj ekološke kulture jedini su jamac da će se količina otpada nakupljenog u rijekama dugoročno smanjiti.
Zaključno, borba protiv riječnog otpada u donjem toku rijeke Neretve treba se provoditi u višesektorskoj sinergiji – dok država posjeduje zakonodavnu odgovornost i financijske alate, nevladine organizacije donose volontersku snagu i neposredan uvid u stanje na terenu. Kada se uspostavi institucionalizirani sustav djelovanja u komunikaciji i partnerstvu ove dvije poluge sa obje strane granice, donji tok rijeke Neretve moći će se uspješno obraniti od otpada i sačuvati svoj jedinstveni prirodni sklad za buduće generacije.
Odabrane udruge provoditi će pilot – aktivnosti
Kao nastavak prethodnih aktivnosti, Grad Metković proveo natječaj sa ciljem aktivnog uključivanja ključnih dionika na području doline rijeke Neretve u projektne aktivnosti. Aktivnosti su povezane sa problematikom uklanjanja riječnog plastičnog otpada, odnosno provedbom odabranih pilot-mjera za smanjenje stvaranja otpada u rijeci i boljeg gospodarenja plastičnim otpadom na području doline Neretve.
Ove aktivnosti imaju za cilj unaprijediti znanje, vještine i sposobnosti udruga civilnog društva, omogućujući im značajniju ulogu u problematici onečišćenja riječnim otpadom. Jačanjem svojih kapaciteta one mogu bolje zagovarati promjene postojećih ekoloških politika, uključiti se u kampanje podizanja javne svijesti i doprinijeti trajnijim rješenjima, javlja Dubrovacki vjesnik.
Nakon donošenja odluke, odabrani su najpovoljniji izvođači/nevladine udruge za ponuđene mjere – Udruga lađara Neretve iz Metkovića – Plastic-free event, Institut poduzetničkog obrazovanja i inovacija iz Zagreba – Suradnja s komercijalnim objektima uz Neretvu, Udruga mladih Kolektiv Metković – Pilot-model plutajuće brane za prikupljanje plutajućeg otpada, Institut poduzetničkog obrazovanja i inovacija iz Zagreba – Pravilno gospodarenje poljoprivrednim plastičnim otpadom i ERK Malo more iz Komarne – Program čišćenja riječnog otpada. Odabrani izvođač imat će zadatak u idućim mjesecima provesti odabrane pilot-mjere na području donjeg toka rijeke Neretve u Hrvatskoj.
Kroz zajedničke napore projektnih partnera, provoditelja pilot-mjera i angažman s društvenim akterima, ova aktivnost nastoji osmisliti i provesti učinkovita rješenja temeljena na najboljim praksama koja pridonose smanjenju riječnog otpada u područjima istraživanja, u ovom slučaju u donjem toku rijeke Neretve. Dijeljenjem znanja, poticanjem sudjelovanja i provedbom inovativnih rješenje, projekt TETHYS4ADRION nastoji postići pozitivne i održive učinke na riječne ekosustave i cjelokupnu zaštitu okoliša u jadransko-jonskoj regiji.
U Gradu Metkoviću prošlog su tjedna potpisani ugovori s odabranim ponuditeljima za provedbu pilot-mjera na Neretvi u sklopu projekta TETHYS4ADRION.
Udruga lađara Neretve provodit će „Plastic-free event“, događanje usmjereno na smanjenje uporabe jednokratne plastike i promociju održivijih rješenja. Ugovor je u ime Udruge potpisala Ivana Krstičević. Cilj mjere je pokazati kako se i veća događanja mogu organizirati uz znatno manju uporabu plastike te istodobno podizati svijest o zaštiti riječnog okoliša.
Ekološko ronilački klub Malo more provodit će aktivnosti čišćenja, mapiranja i analize riječnog otpada, što će uključivati akcije čišćenja obale i korita rijeke te praćenje količine i sastava prikupljenog otpada. Ugovor je potpisao predsjednik Udruge Nebojša Jerković.
Institut poduzetničkog obrazovanja i inovacija zadužen je za aktivnosti vezane uz gospodarenje poljoprivrednim plastičnim otpadom te za suradnju s komercijalnim objektima uz Neretvu. Sastanku je putem interneta nazočila Zrinka Valetić. Aktivnosti će obuhvatiti edukaciju, terenski rad i poticanje pravilnijeg postupanja s plastičnim otpadom kako bi se smanjila mogućnost njegova dospijevanja u rijeku.
Udruga mladih Kolektiv provodit će nabavu i ugradnju pilot-modela plutajuće brane za zadržavanje riječnog otpada. Testnim modelom pratit će se učinkovitost brane te količina i sastav otpada koji se na njoj zadržava.
Slike: Martin Burić/rogotin.hr
