Postoje žene koje svjedoče da se može uskladiti uspješna akademska karijera i ispunjen obiteljski život sa više djece. Jedna od njih je prof. dr. sc. Matilde Karamatić Brčić iz malog mjesta Banja u dolini Neretve. Put do zvanja redovite profesorice i pročelnice Odjela za pedagogiju Sveučilišta u Zadru gradila je više od dva desetljeća – kroz obrazovanje, znanstveni i nastavni rad, suradnju sa studentima i odgojno-obrazovnim ustanovama, sudjelovanje u oblikovanju obrazovnih politika, međunarodnu suradnju, ali i trajnu povezanost s krajem iz kojeg je sve počelo.
Prof. dr. sc. Matilda Karamatić Brčić svoj je akademski put nastavila u Zadru, gdje je 2004. godine na tadašnjem Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zadru diplomirala pedagogiju i filozofiju. Iste godine zaposlena je na Odjelu za pedagogiju Sveučilišta u Zadru, uz koji je od tada vezan gotovo cijeli njezin profesionalni i akademski razvoj. Doktorirala je 2013. godine na Odsjeku za pedagogiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, obranivši doktorski rad na temu „Organizacija, sadržaj i način provođenja inkluzivnog odgoja i obrazovanja u RH”.
Iskustva iz prakse
Od svojih prvih suradničkih i nastavnih pozicija do izbora u zvanje redovite profesorice u području društvenih znanosti, polju pedagogije, prošla je cjelovit akademski put. Od 2021. godine obnaša dužnost pročelnice Odjela za pedagogiju Sveučilišta u Zadru, a trenutačno je u drugom uzastopnom mandatu. Nastavu izvodi na prijediplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj razini, pri čemu posebnu važnost pridaje povezivanju teorijskih spoznaja i pedagoške prakse.
„Jedna od važnih odrednica moga nastavnog rada upravo je aktivna uloga studenata. Nastojim ih uključivati u znanstvene, stručne i društvene aktivnosti primjerene njihovoj razini obrazovanja, polazeći od ideje da studiranje nije samo usvajanje znanja unutar predavaonice. Aktivna participacija studenata, iskustveno učenje, suradnički rad te njihovo povezivanje s dječjim vrtićima, školama i drugim dionicima odgojno-obrazovnog sustava važan su dio njihove profesionalne pripreme. Takav pristup proizlazi i iz moga razumijevanja same pedagogije. Odgoj i obrazovanje promatram kao sustav u kojem različite razine i različiti dionici ne mogu djelovati izolirano. Zbog toga se u svom radu posebno zalažem za povezivanje sveučilišne zajednice s dječjim vrtićima, osnovnim i srednjim školama te drugim relevantnim ustanovama i pojedincima. Time se, s jedne strane, znanstvene spoznaje približavaju praksi, dok iskustva iz prakse istodobno otvaraju nova pitanja i poticaje za znanstvena istraživanja i sveučilišnu nastavu“, poručuje Karamatić Brčić.
Portal Rogotin i Slobodna Dalmacija (petak – tiskano izdanje) donose inspirativnu priču o prof. dr. sc. Matildi Karamatić Brčić iz malog mjesta Banja!
Njezini znanstveni i stručni interesi prvenstveno su usmjereni na inkluzivni odgoj i obrazovanje te odgoj i obrazovanje darovite djece i učenika. Autorica je niza znanstvenih radova iz područja svoje znanstvene afilijacije, sudjeluje kao voditeljica i suradnica u znanstvenim i stručnim projektima te organizira i suorganizira znanstvene i stručne skupove. Suradnja s inozemnim kolegama i visokoškolskim institucijama dodatno obogaćuje njezin svakodnevni rad, omogućujući razmjenu iskustava, različitih znanstvenih perspektiva i obrazovnih praksi te otvarajući prostor za kontinuirano profesionalno i osobno usavršavanje.
Ističe kako važno mjesto u njezinu djelovanju zauzima i popularizacija pedagogije kao znanosti: „Posebno mi je važno da znanstvene spoznaje ne ostanu isključivo unutar akademske zajednice, nego da postanu dostupne djeci, mladima, roditeljima, odgojno-obrazovnim djelatnicima i široj javnosti. U takve aktivnosti kontinuirano uključujem i studente, omogućujući im da već tijekom studija iskuse kako znanje koje stječu mogu prenijeti i primijeniti u neposrednom radu i komunikaciji sa zajednicom“.
Među brojnim aktivnostima popularizacije pedagogije izdvajaju se Festival znanosti 2022. godine s temom „Vrijednosti koje život znače”, Festival znanosti 2024. godine i aktivnost „Dijete i inteligencija”, STEAM tjedan 2025. godine s aktivnošću „Pomozi mi da to učinim sam” te Festival znanosti 2025. godine kroz program „Naše male i velike mreže: Kreativno i interaktivno istraživanje odnosa i povezanosti”. Sve te aktivnosti povezuje zajednička ideja – približiti pedagogiju široj javnosti te istodobno studentima omogućiti da aktivno sudjeluju u popularizaciji znanosti i razvijaju vlastite profesionalne kompetencije.
„Povezivanje znanosti i prakse vidljivo je i kroz diseminaciju rezultata znanstvenih istraživanja. U prosincu 2025. godine na Sveučilištu u Zadru predstavljeni su rezultati istraživanja na okruglom stolu „Pomoćnici u nastavi u inkluzivnom odgoju i obrazovanju”. U središtu pozornosti bili su rezultati istraživanja o ulozi pomoćnika u nastavi i pretpostavkama učinkovite odgojno-obrazovne inkluzije u školama Zadarske županije. Rezultati su predstavljeni stručnoj i društvenoj zajednici, čime je otvoren prostor za dijalog između znanstvenika, praktičara i drugih dionika uključenih u razvoj inkluzivnog obrazovanja“ naglasila je Karamtić-Brčić.
Njezin se profesionalni angažman proteže i na sudjelovanje u oblikovanju obrazovnih politika. Aktivno je sudjelovala u radnim skupinama nadležnog ministarstva u izradi važnih dokumenata obrazovne politike, uključujući Kurikulumske smjernice za rani i predškolski odgoj i obrazovanje, Pravilnik o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika te Smjernice za rad s darovitom djecom i učenicima. Sudjelovala je i u međunarodnom projektu Europske unije i Vijeća Europe „Quality Education for All”, povezujući svoje znanstvene i stručne interese s međunarodnim obrazovnim kontekstom.
Sve navedeno proizlazi iz njezina razumijevanja pedagogije kao znanosti koja povezuje, pa poručuje: „Pedagogija, prema takvom pristupu, ne završava na vratima sveučilišne predavaonice niti se njezina uloga iscrpljuje u znanstvenim radovima i istraživanjima. Ona povezuje djecu i mlade, roditelje, odgojitelje, učitelje, nastavnike, stručne suradnike, studente, znanstvenike i donositelje obrazovnih politika. Upravo u njihovu međusobnom dijalogu i suradnji vidi prostor za razvoj kvalitetnijeg odgoja i obrazovanja, ali i obrazovne politike koja će biti osjetljiva na potrebe svakog pojedinca“.
Portal Rogotin i Slobodna Dalmacija (petak – tiskano izdanje) donose inspirativnu priču o prof. dr. sc. Matildi Karamatić Brčić iz malog mjesta Banja!
Dio identiteta
I premda je više od dva desetljeća njezina profesionalnog života vezano uz Zadar, dolina Neretve nikada nije prestala biti važan dio njezina identiteta. Rodno selo Banja mjesto je kojem se vraća, osobito tijekom ljeta, i u kojem ponovno pronalazi povezanost s ljudima, prostorom i vrijednostima na kojima je odrasla. Povratak Neretvi za nju je svojevrsno osobno i profesionalno obnavljanje – mjesto susreta onoga odakle je krenula i svega što je tijekom godina izgradila.
U toj se priči profesionalni i osobni život ne mogu potpuno odvojiti. Majka je četvero djece, a iskustvo majčinstva dodatno je oblikovalo njezin pogled na odgoj, obrazovanje i važnost razumijevanja individualnih potreba svakog djeteta. Akademski i obiteljski život tako se međusobno nadopunjuju, otvarajući uvijek nova pitanja o odgoju, odgovornosti, vrijednostima i svijetu koji ostavljamo generacijama koje dolaze.
Put od doline Neretve do redovite profesorice stoga nije samo priča o akademskim zvanjima i profesionalnim postignućima. To je i priča o obrazovanju kao mogućnosti da čovjek raste, mijenja se i otvara nove puteve, a pritom sačuva povezanost s vlastitim korijenima.
„Sveučilište u Zadru mjesto je susreta novih generacija, znanja, ideja i različitih životnih iskustava te nudi bogat izbor studijskih programa. Voljela bih da mladi iz moje doline Neretve, ali i iz drugih krajeva, Zadar prepoznaju kao mjesto studiranja, osobnog razvoja i profesionalnog sazrijevanja. Važno je krenuti, učiti i koristiti prilike koje nam se otvaraju, ali pritom ne zaboraviti odakle smo krenuli. Moji su korijeni u dolini Neretve, a moj akademski i profesionalni put već više od dva desetljeća vezan je uz Sveučilište u Zadru. Upravo spoj tih dvaju mjesta čini važan dio onoga što danas jesam, poručila je.”
Kada je riječ o današnjoj uključenost mladih u društveno okruženje, zadarska profesorica će istaknuti: „Uključenost mladih u društvo se ogleda kroz više čimbenika. Ono što je iz konteksta odgojno-obrazovnog sustava važno jeste da djecu i mlađe danas od najranije dobi učimo prihvaćanju različitosti među svima nama kao poticaja, a ne prepreke. Biti drugačiji je potpuno dozvoljeno, dok god u različitosti cijenimo svoje vrijednosti, a poštujemo tuđe.
Znati i moći željeti
Danas kao potencijalni poraz mladih u društvu možemo definirati ne postojanjem stava za ništa. Danas mlada osoba u sustavu svojeg akademskog, profesionalnog i osobnog rasta mora razumjeti sustav vrijednosti kao pokretača promjena, istima se voditi te posljedično tomu graditi vlastiti stav temeljen na jasnom obrazloženju i činjenicama onoga iza čega stojimo. Najnepoželjniji oblik današnjeg ponašanja su ravnodušnost i ne poznavanje vlastitog cilja ili osobne želje. Primjerice, poželjno je da malo dijete danas zna izgovoriti želju za jednom određenom igračkom koji želi.., jer znati i moći željeti je razvoj znatiželje i intelekta s jedne strane, a s druge strane jasan put prema razvoju čvrste osobnosti temeljene na cjelovitom razvoju i uvažavanju okoline u kojoj jesmo. Mladi danas u školi znaju zašto navijaju za određeni sportski klub, zašto slušaju baš određene pjesme, zašto biraju provesti slobodno vrijeme prema baš svojoj želji … Ako imamo takvu djecu i mlade oko sebe, sretni smo i imamo put rasta, osobnog i profesionalnog, put međusobnog u uvažavanja i prihvaćanja, put tolerancije. Ukoliko imamo danas djecu koja ne sanjaju, ne žele ništa, nemaju jasan stav o odnosu prema okruženju, imamo svi skupa ozbiljnu zadaću vršiti promjene i razvijati drugačije modele poučavanja u školama, s naglaskom na isključivo jačanje odgojnih vrijednosti. Ne zaboravimo da svaku promjenu u društvu ipak čini svaki pojedinac, preuzimajući odmah i obrazac odgovornosti koja je uvijek u razvoju i napretku podijeljena na način da svatko od nas nosi dio promjene. Jedino tako možemo naprijed, kao pojedinac i kao društvo“.
Ulogu medija, koji nas okružuju na svakom segmentu, kroz razne oblike prisutnosti, u odgoju mladih smatra vrlo važnom: „Mediji su jedan od temeljnih odgojno-obrazovnih čimbenika te ih zasigurno ne možemo ignorirati ili pak samo kritizirati. Zadaća roditelja se ogleda u praćenju i kontroli sadržaji s kojima se naša djeca susreću od najranije dobi, a ne u zabranama. Kontrola praćenja se pak ogleda i u vremenskom ograničenju korištenja raznih medijskih sadržaja.
Portal Rogotin i Slobodna Dalmacija (petak – tiskano izdanje) donose inspirativnu priču o prof. dr. sc. Matildi Karamatić Brčić iz malog mjesta Banja!
Volite svoje, poštujte druge
Zadaća odgojno-obrazovne ustanove je kontinuirano raditi na prilagodbi odgojno-obrazovnih sadržaja i razvoja planova i programa usmjerenih na razvoj kritičke svijesti kod djece i mladih. U ovoj godini sam sa suradnicima provela istraživanje na školama zadarske županije o korištenju medija te ulozi istih u svakodnevnici kroz više uključenih parametara. Rezultati istraživanja će uskoro biti prezentirani na okruglom stolu. Ono što mogu naglasiti u ovom trenutku jeste da nas mladi pozitivno iznenade kada god treba. Osobno me ta spoznaja iznimno veseli jer današnje generacije su u mnogočemu korak ispred nas, samo im treba dati priliku i pristupiti potpuno drugačije nego su pristupali naši roditelji nama. Potrebi drugačijeg pristupa svjedoče naši odgojno-obrazovni djelatnici svakog dana, koji kompetemtno i vrlo zahtjevno biraju najbolje metode poučavanja kod današnje djece i mladih. Roditelji isto čine u krugu obitelji koja u odgojno-obrazovnom diskursu čini ključan i prvi čimbenik socijalizacije i stup društva u cjelini. To se zove civilizacijski rast i napredak. Na nama je da se smjestimo u one nama željene okvire postojećeg, jer nešto izbaciti ili negirati ne možemo niti imamo pravo na isto. Put je zahtjevan, ali jedini koji imamo“.
I na kraju prof. dr. sc. Matilda Karamatić Brčić uputila je poruku mladima: „Budite svoji, jer upravo tako postajete nositelji promjena. Neka vaš sustav vrijednosti počiva na načelima koja istinski živite svakoga dana. Njegujte ljubav prema svojim interesima i hobijima te imajte hrabrosti raditi ono što volite. Vrijednosti koje živite oblikuju vas i usmjeravaju u svemu što činite. Budite dosljedni u svojim postupcima, vodite se istinom, volite i čuvajte svoje, a istodobno poštujte druge i njihovu različitost“.
Slčike: rogotin.hr, Privatni arhiv
