U okviru implementacije međunarodnog projekta Tethys4adrion, od 8. do 10. rujna, proveden je treći sezonski monitoring riječnog otpada na rijeci Neretvi, koji je pružio dragocjene podatke o ponašanju riječnog otpada u specifičnim uvjetima niskog vodostaja i morskih strujanja. Ujedno, znanstvenici koji rade na projektu upozoravaju na opasnosti koji tek slijede s prvim većim kišama.
Kako navodi dr. sc. Pero Tutman, znanstveni savjetnik u trajnom izboru s Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu, glavni cilj ove kampanje je nastavak kontinuiranog prikupljanja podataka o količini, sastavu i dinamici kretanja otpada u riječnom ekosustavu. Monitoring je izvršen u bliskoj suradnji s lokalnim projektnim partnerima, Gradom Metkovićem i Gradom Čapljinom, čime je osigurana kvalitetna koordinacija na terenu i pokrivenost ključnih prekograničnih dionica toka rijeke Neretve, javlja Dubrovacki vjesnik.
Kako bi se osigurala potpuna usporedivost i kontinuitet podataka, monitoring je proveden na identičnim lokacijama kao i tijekom prethodna dva sezonska istraživanja. Primijenjena je standardizirana metodologija projekta Tethys4adrion koja uključuje: vizualni monitoring (brojanje i procjena plutajućeg makro-otpada na riječnoj površini u definiranom vremenskom intervalu), transektni monitoring obale (popisivanje i kategorizacija otpada nakupljenog na riječnim obalama), monitoring mikroplastike na površini rijeke, monitoring mikroplastike u pješčanom sedimentu na obali rijeke, te kategorizaciju otpada (razvrstavanje prikupljenih predmeta prema službenom protokolu i Master listi projekta).
Glavna značajka trećeg provedenog monitoringa, koji se bitno razlikuje od prethodna dva, bio je manji protok rijeke Neretve te nizak vodostaj karakterističan za kraj ljetnog razdoblja. Ovakav hidrološki režim izravno je utjecao na rezultate i dinamiku otpada, smanjena je dinamika plutanja, a povećano zadržavanje otpada na obalama. Naime, zbog slabije pogonske snage vodenog toka, transport plutajućeg otpada nizvodno bio je znatno usporen i manje intenzivan u odnosu na prethodne periode višeg vodostaja. Nizak vodostaj ogolio je veće površine riječnih obala i sprudova. To je dovelo do privremenog zadržavanja otpada na tim područjima, čineći ga lakše uočljivim i dostupnijim tijekom obalnog monitoringa.
Preliminarna analiza prikupljenih podataka potvrđuje da je plastika i nadalje prevladavajuća komponenta u ukupnoj masi i broju identificiranih predmeta. Najveći udio otpada odnosi se na jednokratnu plastičnu ambalažu – PET boce, vrećice i čepove.
Zbog značajno smanjenog vodotoka Neretve, u donjem toku rijeke zabilježen je izražen povećani utjecaj ulaska mora. Ovaj fenomen rezultirao je time da je na pojedinim dionicama površinska struja privremeno išla uzvodno umjesto da teče prirodno prema moru. Navedeni obrat strujanja privremeno je blokirao nizvodni transport plutajućeg otpada te ga zadržavao ili vraćao u uzvodne sektore, što je ključan podatak za razumijevanje dinamike zagađenja u ljetnim mjesecima. Tijekom obalnog monitoringa uočeno je masovno zadržavanje i gomilanje otpada koji je zapeo u obalnoj vegetaciji. S obzirom na trenutačno stanje, vrlo je vjerojatno da će ovo nakupljanje prouzročiti nagli i znatno veći donos otpada nizvodno čim padnu prve veće količine kiše. Jesenski porast vodostaja i jačanje toka isprat će zarobljeni otpad iz vegetacije i pokrenuti ga prema ušću u velikim koncentracijama.
Iako je neto unos otpada prema ušću bio prividno manji zbog slabijeg protoka i specifičnog uzvodnog strujanja, količina otpada zabilježena na fiksnim obalnim lokacijama pokazuje da se otpad podrijetlom iz uzvodnih područja privremeno nakuplja na sprudovima unutar riječnog toka stvarajući tempiranu ekološku bombu za kišni period.
Suradnja s Gradom Metkovićem i Gradom Čapljinom pokazala se ključnom za uspješno lociranje i popisivanje otpada na terenu u ovim hidrološki složenim uvjetima, navodi dr. sc. Tutman.
Usporedba ovih rezultata s podacima iz prethodna dva monitoringa, kada je protok Neretve bio znatno veći i jednosmjeran, omogućit će partnerima izradu preciznih modela kretanja otpada te definiciju kritičnih točaka, tzv. hot-spots, na kojima je potrebno intervenirati prije nastupa obilnih jesenskih oborina.
Projekt Tethys4adrion (Enhancing Cross-Border Cooperation for Riverine Plastic Litter Reduction in the Adriatic and Ionian Seas) bavi se jednim od najvećih ekoloških izazova današnjice – onečišćenjem mora plastikom, s posebnim naglaskom na ulogu rijeka kao glavnih prijenosnika kopnenog otpada u morski ekosustav. Vodeći partner projekta je slovenski Kemijski inštitut, a glavni ciljevi obuhvaćaju uvođenje novih, suvremenih i usklađenih metodologija za praćenje riječnog otpada u zemljama Jadransko-jonske regije, utvrđivanje točnih lokacija i podrijetla s kojeg plastika i ostali makro-otpad dospijevaju u riječne tokove, testiranje i primjenu praktičnih rješenja za sprječavanje daljnjeg unosa otpada te obnovu već degradiranih slatkovodnih staništa, kao i izradu smjernica i regionalnih planova koji će donositeljima odluka olakšati dugoročno i prekogranično upravljanje riječnim slivovima, javlja Dubrovacki vjesnik.
Istraživanja se provode na pet ključnih pilot-rijeka unutar Jadransko-jonskog bazena, među kojima su Soča, Reno, Bojana i Neretva, koje se razlikuju po svojim hidrološkim i geografskim obilježjima. Kroz projekt je uspostavljen snažan konzorcij koji okuplja devet partnerskih institucija iz Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Italije, Grčke, Crne Gore i Albanije. Na području rijeke Neretve, terenske aktivnosti i sezonska praćenja provode se u bliskoj sinergiji znanstvenika s Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz Splita (IZOR) te lokalnih timova iz Grada Metkovića i Grada Čapljine.
Slike: Institut Za Oceanografiju I Ribarstvo/
