Jug Hrvatske guši se u smeću. Dio odlagališta već je trebao biti zatvoren, nekom se magijom uvijek iznova otvore novi kapaciteti koji to odgađaju, a unatoč razvijenosti – svijest o potrebi odvajanja je na sramotno niskim granama. Dubrovačko-neretvanska županija na začelju je u državi po odvajanju. No, što se više odvaja, troškovi su veći. Čelnici gradova i općina te direktori komunalnih društava nervozno čekaju otvaranje Centra za gospodarenje otpadom Lučino razdolje. Kad se to dogodi, a trebao je već biti u pogonu, potrošači mogu očekivati da će plaćati još i veću cijenu usluge – po principu ‘onečišćivač plaća‘.
Samo u jednom prosječnom danu, na Grabovici završe 82 tone smeća prikupljenog u Dubrovniku i okolnim općinama. To je 30 tisuća tona otpada godišnje. Dubrovčani još plaćaju nisku cijenu čistoće jer nije uspostavljen sustav plaćanja po količini bačenog smeća. Iako se mogu pohvaliti izuzetno čistim javnim površinama, kultura odvajanja otpada ne postoji. Godinama se govori o zatvaranju Grabovice te se polažu nade u otvaranje spomenutog Centra u Dubrovačkom primorju. No, Centar je projektiran na 35 do 40 posto ukupne godišnje količine otpada u županiji. „Što je s ostatkom?”, pita Ivan Marević, gradonačelnik Ploča. Dok je na djelu prokrastinacija na svim razinama, oslanjamo se na vrlo optimističnu pretpostavku da ćemo preko noći početi odvajati više od pola otpada. Prema posljednjim službenim podacima, Dubrovačko-neretvanska županija u 2024. je imala tek 11 posto udjela odvojenog otpada. Istodobno, stopa odvajanja u Pločama iznosila je 18,2 posto, javlja Dubrovacki vjesnik.
– Ključni uzrok današnjeg stanja vidim u tome što su se postojeća odlagališta zatvarala, a da pritom nisu postignute dovoljne razine odvajanja otpada niti je pravodobno izgrađen sustav koji je trebao zamijeniti dosadašnje oslanjanje na odlagališta. Prema informacijama kojima raspolažem, Lučino razdolje još je daleko od završetka i puštanja u pogon. Možda jednoga dana, kada Centar bude izgrađen i u punoj funkciji, može biti dio rješenja, ali samo pod pretpostavkom da se definira što s ostatkom od obrade u centru za gospodarenje otpadom i da se prije bilo kakve obrade postignu znatno više razine odvajanja otpada na kućnom pragu, odnosno na mjestu njegova nastanka – kaže Marević.
‘Radimo to šlampavo‘
Na pločanskom odlagalištu Lovornik godišnje se u prosjeku odloži oko 6.500 tona otpada, pri čemu najveći udio čini miješani komunalni otpad. Preostali kapacitet odlagališta iznosi oko 65.000 kubičnih metara. Pozvani na solidarnost i prihvaćanje otpada s područja drugih jedinica lokalne samouprave koje nisu u stanju zbrinuti svoj otpad, našli su se na meti kritika.
– Razumijem položaj drugih jedinica lokalne samouprave koje nemaju odgovarajuće odlagalište, ali rješavanje njihova problema ne može značiti stvaranje novog problema građanima Ploča. Grad Ploče već podnosi svoj dio tereta i nema razloga preuzimati još veći samo zato što sustav gospodarenja otpadom na više razina nije pravodobno uspostavljen. Ovakva preusmjeravanja otpada, kojima danas svjedočimo i kojima otpad samo mijenja adresu na kojoj završava, nisu nikakvo rješenje. To je vatrogasna mjera kojom se sustav može „krpiti“ neko vrijeme, ali gradovi i općine koje preuzimaju taj otpad ne mogu beskonačno snositi posljedice kašnjenja u uspostavi cjelovitog sustava gospodarenja otpadom – kaže gradonačelnik Ploča i dodaje kako na Lovornik stiže otpad i općina Gradac te Slivno. Dok god za to postoje potrebni kapaciteti i uvjeti, kaže kako će nastaviti biti solidarni „upravo u toj mjeri, ni manje ni više”. Tuđi otpad ne žele i neće prihvaćati.
Više na Dubrovacki vjesnik
