Sredinom rujna 1982. godine pokojni dr. Živko Gatin poslao je automobil po dipl. ing. agronomije Matu Mihaljevića, tadašnjeg glavnog rasadničara u PIK Neretva. Nakon što je došao u pogon Luke, koji se nalazio u sastavu opuzenskog državnog i industrijskog poduzeća, dr. Gatin ga je zamolio da zatvori oči i doveo ga u konkursni nasad mandarina od 18 redova. Tada mu je rekao da otvori oči. I Mihaljević je imao što vidjeti. Osmi red bio je zreo! Svi drugi, prije i iza njega, očekivano, bili su zeleni.
Tu bi mogla započeti priča o Zorici ranoj, jedinoj mandarini s hrvatskim imenom. O pokusima i ispitivanjima raznih sorti i o tome kako je Zorica rana dobila ime, razgovarali smo sa gospođom koja joj je i dala ime. Višnja Dall Era, dipl. ing. agronomije, živa je enciklopedija kada je u pitanju uzgoj agruma u dolini Neretve. U PIK Neretva zaposlila se 1. kolovoza 1978. godine na mjesto Introdukcija novih sorata u dolini Neretve. Šef joj je bio dr. Gatin, koji ju je i odredio za to radno mjesto.
Portal Rogotin i Slobodna Dalmacija (petak – tiskano izdanje) donose zanimljiv razgovor s gospođom Višnjom Dall Erom, dipl. ing. agronomije i njenoj ulozi u PIK Neretva!
Portal Rogotin i Slobodna Dalmacija (petak – tiskano izdanje) donose zanimljiv razgovor s gospođom Višnjom Dall Erom, dipl. ing. agronomije i njenoj ulozi u PIK Neretva!
„Početkom šezdesetih godina prošloga stoljeća izvršena je melioracija u dolini Neretve i posredstvom dr. Gatina dovedene su razne sorte, rane i kasne, da se istraži koje su najbolje za ovo podneblje. Među njima bila je i ruska sorta Kovano Wase, koja se pokazala najbolja za ovdašnje klimatske uvjete. Posađena je jedna parcela mandarina dužine 500 metara s 4 444 stabala i u tome mnoštvu stabala Zorica Velagić, dipl. ing. agronomije, primijetila je da pojedina stabla ranije sazrijevaju. Označila ih je i pratila četiri godine. Uvijek su ta stabla bila ranije zrela. Uzeli smo plemke, nacijepili na pancirus trifolijata, dobili sadnicu toga klona i obavili sadnju na idućoj parceli. Idućih deset godina ja sam pratila što se događa i uvijek je na tim stablima bila ranija zrioba. Oko 20. rujna plodovi bi bili oko 2/3 žuti, s ispravnim omjerom kiseline i šećera, dok bi ostala stabla još bila zelena. Tako smo shvatili da imamo jedan novi klon od ishodišne sorte, jer Zorica rana je klon od sorte Kovano Wase, kojem moramo posvetiti pažnju. Sve te aktivnosti radili smo u suradnji s Institutom za jadranske kulture u Splitu, jer su oni jedini to mogli verificirati. Dipl. ing. agronom Nikša Nikolac i ja smo toj mandarini dali ime Zorica rana, po kolegici Zorici Velagić koja se prva brinula o njima, a nakon što je otišla na drugo radno mjesto u Dubrovnik gdje je obavljala dužnost poljoprivrednog inspektora, ja sam nastavila jer je to bilo u sklopu moga radnog mjesta“, prisjeća se Višnja Dall Era i ističe kako ta sorta zaista ranije sazrijeva ali je za njen uzgoj i očekivanu rodnost potrebna ispravna agrotehnika, pravovremena prehrana i rezidba, te natapanje tijekom ljeta.
Nepregledna polja presađenih neretvanskih sadnica u Moldaviji
Gosti iz Neretve u Kišnjevu, glavnom gradu Moldavije: Jakov Kapović, Višnja Dall Era, Neđo Vučina, Franc Lomberger, Nikša Nikolac i Ivica Kraljević
„U vrijeme ispitivanja stabla su bila stara između pet i šest godina. Tada smo imali prinos po stablu 10 do 15 kilograma. Oko 80 posto plodova bilo je prve klase, jer je vršena rezidba, a ostalih 20 posto bili su druga klasa ili neuvjetna roba. Stabla su formirana na otvorenu vazu, da sredina uvijek bude osunčana tako da biljka može stvoriti što više cvjetnih pupova. Razmak između redova diktirala je mehanizacija, odnosno traktori, a u redu je jedna sadnica od druge bila udaljena tri metra. Na taj način mogla se razviti dovoljno velika krošnja da može dati optimalan broj kilograma po stablu. U Japanu se, primjerice, sade na puno manjoj udaljenosti, ali se nakon deset godina vadi svako drugo stablo i tako se dobije veća prozračnost i poveća se prinos. Kod nas, u dolini Neretve, nije zaživjela ta praksa, otpori su bili preveliki. I danas je prisutan veliki problem s mandarinom što se ne reže dovoljno, pa dolazi do zagušenja“, istaknula je Dall Era.
Cijeli tekst možete pročitati u Slobodnoj Dalmaciji!
