Prema procjeni Svjetske zdravstvene organizacije, žene čine gotovo 70 posto zdravstvene radne snage na globalnoj razini, a zauzimaju tek oko 25 posto vodećih pozicija. Sličan je obrazac vidljiv i u Hrvatskoj: prema istraživanju provedenom među 206 hrvatskih onkoloških stručnjaka, tek 38 posto njih radi u timovima koje vodi žena, gotovo jednako kao u međunarodnom istraživanju Europskog društva za medicinsku onkologiju (ESMO). Spol je i dalje prepreka napredovanju: 56 posto žena navodi da su zbog spola imale manje profesionalnih prilika, a isto navodi tek dva posto muškaraca.
Ti su podaci izneseni na prvom Women in Healthcare Forumu, regionalnoj konferenciji održanoj u Zagrebu, koja je okupila liječnice i liječnike, medicinske sestre, farmaceute, znanstvenike te predstavnike zdravstvenih institucija, regulatornih tijela i farmaceutske industrije.
Većina u sustavu, manjina na vrhu
O dvjema liječničkim karijerama i jednoj obitelji u uvodnom su razgovoru govorili prof. dr. sc. Sanja Pleština, voditeljica Odjela za rijetke tumore toraksa Klinike za plućne bolesti Jordanovac KBC-a Zagreb, i prof. dr. sc. Stjepko Pleština, predstojnik Klinike za onkologiju KBC-a Zagreb, ujedno suautori spomenutog istraživanja koje je predvodila dr. med. Renata Kelemenić-Dražin, a koje je ove godine objavljeno u časopisu BMC Health Services Research. Kao najčešće prepreke rodnoj ravnopravnosti ispitanici navode teškoće u usklađivanju posla i privatnog života (69 posto), društvene pritiske (46 posto), nesvjesne predrasude (44 posto) i nedostatak prilika za razvoj ženskog liderstva (33 posto).
Razlike se vide i u primanjima: prema podacima Državnog zavoda za statistiku za 2024., prosječna bruto plaća žena u zdravstvu niža je za oko 22 posto od prosječne plaće muškaraca. To ne znači da su žene za isti posao plaćene manje, nego pokazuje razliku između prosjeka svih zaposlenih žena i muškaraca u djelatnosti. EU ovaj raskorak nastoji regulirati Direktivom o transparentnosti plaća, a rok za prenošenje Direktive u nacionalna zakonodavstva istekao je u lipnju.
O ženskom zdravlju
Prema podacima Europskog parlamenta, žene u EU-u žive dulje od muškaraca, ali više godina provode narušena zdravlja, njihove se tegobe češće podcjenjuju, a dijagnoze kasne i po nekoliko godina. Europski parlament u rujnu je usvojio i Rezoluciju o rodnim nejednakostima u zdravlju, posebno u pogledu rodno specifičnih stanja, u kojoj upozorava i na to da su žene nedovoljno zastupljene u kliničkim ispitivanjima te poziva na izradu europske strategije za zdravlje žena. Jedna od bolesti kod kojih se ženska bol i dalje podcjenjuje jest migrena.
„Migrena se i dalje olako odbacuje kao obična glavobolja, a ponajprije pogađa žene u godinama kad grade karijeru i brinu o obitelji. Hormonski status može utjecati na učestalost napadaja tijekom cijelog ženina života. Mnoge godinama trpe bol jer vjeruju da se ne može liječiti, a to nije točno jer današnje specifične terapije omogućuju da se bolest kontrolira i da se očuva kvaliteta života. Žensku bol moramo shvatiti ozbiljno, i u ordinaciji i na radnom mjestu”, istaknula je akademkinja Vanja Bašić Kes, pročelnica Zavoda za neuroimunologiju, neurogenetiku i bol Klinike za neurologiju KBC-a Sestre milosrdnice.
Migrena nije samo osobni, nego i društveni teret: prema najnovijem istraživanju instituta WifOR, gubici produktivnosti zbog migrene u Hrvatskoj dosežu 1,31 posto BDP-a, gotovo jednako kao kod kardiovaskularnih bolesti (1,33 posto).
„Nismo učinili dovoljno ako žena godinama trpi jer ne prepoznaje svoje tegobe kao bolest ili smatra da ih mora podnositi u tišini. Zato je važno osvijestiti žene da bol i simptomi koji narušavaju svakodnevni život nisu nešto što treba prihvatiti, nego stvaran zdravstveni teret koji zaslužuje priznanje, pravodobnu dijagnozu i odgovarajuću pomoć”, kazala je Nataša Božić Šarić, voditeljica vanjskih odnosa za regiju Adriatic, AbbVie.1
Liderstvo: znanje nema spol, a vodstvo je pomaganje, ne zapovijedanje
O prilikama za napredovanje i odgovornosti poslodavaca razgovarale su, među ostalima, Vikica Krolo, dr. med., zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore, Ana Ljubas, glavna sestra KBC-a Zagreb, i Kaja Radeta, direktorica poslovne jedinice za Adriatic regiju i Mađarsku u AbbVie-u.
„U AbbVieju nastojimo razvijati kulturu u kojoj se različite perspektive cijene, talenti sustavno razvijaju, a zaposlenike potiče da preuzmu odgovornost za svoj profesionalni put. Za žene je pritom posebno važno imati pristup mentorima, uzorima i razvojnim prilikama koje im daju vidljivost i samopouzdanje da naprave sljedeći korak. Sustav može otvoriti vrata, ali osoba mora imati hrabrosti kroz njih proći”, poručila je Kaja Radeta.2
O liderstvu i brizi za zaposlenike govorile su Eva Usmiani Capobianco, predsjednica Upravnog odbora JGL-a i prva žena na čelu te kompanije i Alenka Jajac Knez, izvršna direktorica JGL-a, kompanije u kojoj žene čine oko 75 posto zaposlenih i 65 posto top menadžmenta.
„Najvrjednije o vlastitoj kompaniji nisam saznala iz izvještaja, nego iz razgovora s ljudima. Kad ste kompanija u domaćem vlasništvu, ne razmišljate u kvartalima, nego u generacijama. Za mene održivost znači to da ljudi kod nas mogu graditi karijeru i imati obitelj, a da ne izgore. Kompanija koja troši ljude nije održiva, koliko god zelena bila. Ljudi nisu ‘fancy’ HR tema. Ljudi jesu strategija”, istaknula je Eva Usmiani Capobianco.
JGL je od lokalne kompanije izrastao u globalni poslovni sustav, a jedan od strateških izazova bio je kako sačuvati autentičnost i poslovnu kulturu.
„Očuvanje kulture ne događa se spontano. Ono zahtijeva svjesno djelovanje kroz odluke o zapošljavanju, način vođenja ljudi, razvoj lidera, sustave nagrađivanja, komunikaciju i svakodnevna ponašanja koja organizacija prepoznaje i vrednuje. U tom smislu, kultura nije nešto što organizacija ima, nego nešto što svakodnevno stvara”, rekla je Alenka Jajac Knez.
One koje pomiču granice
Nikolina Sesar, dr. med., prva neurokirurginja u Hrvatskoj, govorila je o profesionalnim granicama i njihovu pomicanju. Svoja je iskustva podijelila i Hana Breyer Priselac, ravnateljica Poliklinike Breyer, inženjerka elektrotehnike i biokemije, koja je obiteljski biznis sa svojim timom dovela do pozicije tržišnog lidera.
„Granice se ne pomiču odjednom, nego svakodnevnim odlukama, a najvažnije su one koje donosimo o ljudima. Laboratorij koji je počeo s dvoje zaposlenih danas je mjesto na kojem radi velik tim stručnjaka i to nije djelo jedne osobe, nego ljudi koji su vjerovali u isti cilj. Kao obiteljska tvrtka svoje zaposlenice doživljavamo kao dio obitelji. Zajedno prolazimo i poslovne i životne izazove, a majčinstvo ili bolest kod nas nisu prepreka profesionalnom razvoju. Neke su kolegice s nama više od 25 godina i njihov ostanak najbolje govori o odnosu koji smo izgradili”, rekla je Hana Breyer Priselac.
Nagrada Mireli Bušić
Prvu nagradu Women in Healthcare Impact Award, priznanje za značajan i prepoznatljiv doprinos zdravstvu i društvu, dobila je Mirela Bušić, dr. med., koja je dvadeset godina radila na razvoju hrvatskog transplantacijskog programa. Hrvatski model darivanja i presađivanja organa, u čijem je razvoju imala važnu ulogu, danas se ubraja među najuspješnije u Europi i svijetu. Od 2022. godine dr. Mirela Bušić vodi Odsjek za standarde u području krvi, organa i tkiva (tvari ljudskog podrijetla) pri Europskom ravnateljstvu za kakvoću lijekova i zdravstvenu skrb Vijeća Europe, gdje iskustvo stečeno tijekom dugogodišnjeg rada u Hrvatskoj ugrađuje u razvoj europskih standarda za sigurnost i kvalitetu zdravstvene skrbi u domeni transfuzijskog i transplantacijskog liječenja.
Tekst: Petra Kudelić
Fotografije: Bruno Fantulin
