Čokolada od 75 umjesto 100 grama, jogurt od 180 umjesto 200 grama, manje tjestenine u pakiranju i sve manje kapsula deterdženta. Shrinkflacija je način na koji proizvođači smanjuju količinu proizvoda, a kupci često tek kod kuće shvate da za isti novac dobivaju manje. Istražili smo konkretne primjere iz Hrvatske i drugih europskih zemalja te izračunali koliko takve promjene mogu povećati stvarnu cijenu proizvoda.
Kupac posegne za omiljenom čokoladom, jogurtom ili pakiranjem deterdženta. Ambalaža mu je poznata, proizvod izgleda gotovo isto kao i prije, a cijena na polici nije se dramatično promijenila. Tek kada otvori pakiranje ili usporedi deklaraciju sa starom, može shvatiti da je sadržaja manje, javlja Slobodna Dalmacija.
Na računu je možda i dalje isti iznos, ali za taj novac kupac dobiva manje proizvoda. Takva se nepoštena praksa naziva shrinkflacija, odnosno smanjivanje količine ili veličine proizvoda bez odgovarajućeg smanjenja cijene. Naziv je nastao spajanjem engleskih riječi shrink, što znači smanjiti se, i inflation, odnosno inflacija.
Riječ je o pojavi koja se posebno ističe u razdobljima kada rastu troškovi proizvodnje, sirovina, energije, prijevoza i rada. Umjesto da proizvođač poveća istaknutu cijenu, može odlučiti smanjiti količinu u pakiranju. Na taj način cijena koju kupac vidi na polici ostaje ista ili se mijenja manje nego što bi se promijenila kada bi proizvod zadržao prijašnju gramažu.
Za potrošača je rezultat jednostavan, plaća jednako ili više, a dobiva manje, o čemu nam se redovito, otkako su sve svjesniji ove pojave, žale naši čitatelji iz Dalmacije.
Čokolada, jogurt i tjestenina: primjeri koji pokazuju koliko se pakiranja mogu smanjiti.
Jogurt i čokolada
Shrinkflacija nije samo teorijski pojam, ona se konkretno može vidjeti na policama trgovačkih centara.
Uzmimo čokoladu koja je prije imala 100 grama, a sada ima 75 grama. Ako je cijena ostala jednaka, kupac za isti novac dobiva četvrtinu manje proizvoda. To je smanjenje količine od 25 posto. Ali postoji i druga strana računice. Ako čokolada i dalje stoji jednako, cijena po kilogramu povećava se za 33,3 posto. Drugim riječima, nije se promijenio samo sadržaj pakiranja, povećala se i stvarna cijena svakog grama čokolade.
Slična je računica i kod jogurta. Ako čašica sadrži 180 umjesto 200 grama, riječ je o smanjenju količine od 10 posto. Ako cijena ostane ista, kilogram jogurta zapravo plaćamo 11,1 posto skuplje.
Primjeri tako pokazuju da nije riječ samo o hrani, smanjuju se pakiranja deterdženata, parfema, sredstava za dezinfekciju i osobnu higijenu, šampona, sapuna.
I pojava shrinkflacije nije samo u Hrvatskoj, već je zabilježena u čitavom EU-u. Nizozemska potrošačka organizacija Consumentenbond u svojem istraživanju objavila je čitav niz proizvoda kojima su se smanjila pakiranja, javlja Slobodna Dalmacija.
Pakiranje kapsula za pranje rublja Ariel 2020. godine sadržavalo je 14 kapsula, da bi se tijekom godina smanjilo na samo 10 kapsula. Slično se dogodilo sa sredstvom za ručno pranje posuđa, koje je s 1390 mililitara spalo na 945 mililitara.
Kada se količina smanjuje malo-pomalo, promjena od nekoliko grama ili mililitara na prvi pogled djeluje beznačajno. No kada se takva promjena ponovi nekoliko puta, razlika postaje znatna.
Za kućanstvo koje redovito kupuje isti proizvod to znači da se zalihe brže troše, a kupnja mora biti češća. Ako se radi o deterdžentu, potrošač može dobiti manje pranja iz jedne kutije ili boce. Ako je riječ o siru, grickalicama ili kavi, pakiranje će se potrošiti prije nego što je očekivao.
Tekst: Stanislav Soldo
Više na Slobodna Dalmacija
