Završeno je glasovanje i očekuju se rezultati natjecanja za titulu Hrvatskog stabla 2026. godine. Četiri su kandidata, a samo će jedan imati priliku predstavljati Republiku Hrvatsku na međunarodnom natjecanju Europsko stablo 2027. godine. Ovogodišnji kandidati su: Domjanićeva murva iz Adamovca, Grad Zagreb, bijela murva, procijenjene starosti više od 150 godina, Platana koja spaja iz Rijeke, hibridna platana – javorolisna platana, procijenjene starosti oko 70 godina, Česmina Račišće iz Račišća na otoku Korčuli, hrast crnika – česmina, procijenjene starosti oko 200 godina i Maslina želja iz Opuzena, maslina, procijenjene starosti oko 40 godina.
Suzana Mušan pokraj masline želja
Predstavlja čitavu dolinu Neretve
Opuzenska maslina, koja raste iza mjesne crkve svetoga Stjepana Prvomučenika, ne predstavlja samo taj gradić nego i čitavu dolinu Neretve. Ispod nje je najveća kamena klupa na svijetu, pa zajedno čine mjesto odmora, susreta i lijepih želja. Maslina svojim granama pruža hlad, a svojim simbolom mira, života i dugovječnosti čuva priče grada Opuzena i poziva svakoga da zastane, sjedne i zamisli svoju želju.
Portal Rogotin i Dubrovački vjesnik (tiskano izdanje) donose lijepu priču o opuzenskoj maslini koja je postala svjetski poznata!
Put kojim je prolazio znameniti franjevac i književnik
U vrijeme Božića na njezine se grane vješaju poruke sa željama, čime stablo dobiva posebno mjesto u životu lokalne zajednice. Svojim granama maslina pruža hlad, a svojom simbolikom mira, života i dugovječnosti čuva priče grada Opuzena. Ona poziva svakoga da zastane, sjedne i zamisli svoju želju. Iako je procijenjena starost stabla oko 40 godina, njegova vrijednost proizlazi upravo iz značenja koje mu je zajednica dala i priče koja se oko njega razvila.
Prešla granice Hrvatske
A kako je jedna maslina postala maslina želja? To nam je otkrila Suzana Mušan, idejna začetnica tog imena, vlasnica konobe Pod maslinom, udaljene tek nekoliko metara od stabla koje će možda predstavljati našu zemlju na poznatom međunarodnom natjecanju.
Portal Rogotin i Dubrovački vjesnik (tiskano izdanje) donose lijepu priču o opuzenskoj maslini koja je postala svjetski poznata!
Suzana je puna tri desetljeća bila članica Amaterskog kazališta Opuzen i uoči božićnih blagdana priređivali su prigodne programe za najmlađe. „Išli smo među školsku i vrtićku djecu i ona bi pisala svoje želje na papirima u boji. Mi smo te papire, uz pomoć Grada Opuzena, plastificirali i vješali na maslinu, koja bi tada postajala potpuno šarena. Pripremili bi i predstavu za djecu, odjevene u pahuljice, odjeću nam je šila gospođa Milena Živković. Bile su to kratke, tužne priče sa sretnim završetkom. A dječje želje bile su raznovrsne. Neki su željeli zdravlje i sreću svojoj obitelji, neki da ne bude rata i sl. Prije nekoliko godina jedan je dječak poželio da mu Marko Livaja, poznati nogometaš splitskoga Hajduka, bude otac! Ljudi su dolazili, čitali poruke, bilo im je simpatično i tako je maslina dobila sadašnje ime“, kaže nam Suzana.
No, maslina želja je, barem simbolično, prešla granice Hrvatske i njene grane nisu više rezervirane samo za djecu. Kako se i u Opuzenu razvija turizam, na obalu Neretve počeli su pristajati kruzeri sa putnicima iz Amerike, Velike Britanije, Australije… Razgledavajući grad, ti su posjetitelji uočili i okićenu maslinu. Zanimalo ih je o čemu se radi, a kada su im domaćini objasnili, i sami su poželjeli napisati svoje želje. Tako su se među željama djece iz Opuzena, našle i želje odraslih iz Londona, New Yorka… i bile su vidljive nekoliko mjeseci, prije nego bi ih lokalni komunalci uklonili i tako otvorili prostor za – nove želje.
Fra Andrija Kačić Miošić nekada prolazio tim putem
Suzana nam je ispričala i da je najveća kamena klupa na svijetu u jednom komadu postavljena uz maslinu 2005. godine. Dugačka je 7,5 metara, na najširem dijelu široka je 1,3 metara i teška je 13,6 tona. Klupa predstavlja sprud, jer je, prema legendi, Opuzen nastao na sprudu, kombinaciji trske i nanosa zemlje. Kamen od kojeg je izrađena izvađen je na Braču 28 metara ispod površine mora i bio je težak 25 tona.
Portal Rogotin i Dubrovački vjesnik (tiskano izdanje) donose lijepu priču o opuzenskoj maslini koja je postala svjetski poznata!
Prema povijesnim podacima, u prvoj je polovici 1735. godine fra Andrija Kačić Miošić kratko vrijeme službovao u župi Opuzen kao dušobrižnik, nakon čega je premješten u Šibenik, gdje je nastavio svoj svećenički i nastavnički rad. Zanimljivo je da se maslina želja, koja se danas nalazi u prolazu pokraj crkve sv. Stjepana Prvomučenika, smjestila upravo na prostoru kojim je nekada prolazio ovaj znameniti franjevac i književnik. O njegovoj povezanosti s Opuzenom svjedoči i spomen-ploča koja podsjeća na važan dio lokalne povijesti. Tako maslina želja nije samo simbol nade, želja i trajanja, već i nijemi svjedok prošlosti, mjesto na kojem se isprepliću povijesna baština, duhovnost i svakodnevni život grada.
