U sklopu međunarodnog projekta Tethys4adrion, u Metkoviću su održane stručna radionica i terenske pokazne vježbe posvećene monitoringu plutajućeg otpada i otpada naplavljenog na obalama rijeke. Događaj je okupio 15 aktivnih sudionika, među kojima su bili predstavnici lokalnih nevladinih udruga za zaštitu okoliša, znanstvenici sa Sveučilišta u Dubrovniku te predstavnici partnerskih institucija, čime je u praksi demonstrirana snažna sinergija građanske znanosti (tzv. citizen science) i akademske zajednice.
Aktivnosti su započele u Gradskom kulturnom središtu u Metkoviću uvodnim predavanjima o samom projektu, važnosti građanske znanosti i pojedinostima o izvođenju monitoringa. Orgnizatori naglašavaju kako je ovo prvi put u Hrvatskoj da se građani i civilno društvo na ovakav sustavan način educiraju o problematici riječnog otpada. Osim teorijskog dijela, sudionicima su na samom terenu praktično pokazane metodologije praćenja koje će udruge i građani kasnije moći potpuno samostalno koristiti te se na taj način aktivno uključiti u službeni znanstveni program praćenja riječnog otpada, javlja Dubrovacki vjesnik.
U ime domaćina i projektnog partnera, okupljene je pozdravila Lara Šiljeg, predstavnica Grada Metkovića, koja je održala uvodnu prezentaciju projekta Tethys4adrion. Dr. sc. Pero Tutman s Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz Splita pojasnio je ključni pojam građanske znanosti te detaljno obrazložio njezinu ulogu u suvremenim istraživanjima i problematici riječnog otpada. Teorijski dio zaključila je dr. sc. Dubravka Bojanić Varezić, također s Instituta za oceanografiju i ribarstvo, koja je sudionicima detaljno predstavila standardizirane metodologije praćenja otpada te ih obučila za prepoznavanje i kategorizaciju makro-otpada.
“Iznimno smo ponosni što je upravo Metković domaćin ove pionirske edukacije, prve ovakve vrste u Hrvatskoj. Kroz projekt Tethys4adrion, Grad Metković aktivno radi na ekološkoj održivosti i zaštiti naših prirodnih resursa. Uključivanjem građana i lokalnih udruga ne samo da jačamo svijest o problemu plastike u Neretvi, nego stvaramo trajnu mrežu educiranih pojedinaca koji će nastaviti brinuti o našoj rijeci i nakon završetka projektnih aktivnosti”, poručila je Lara Šiljeg.
“Građanska znanost donosi značajan pomak u ekološkim istraživanjima jer premošćuje jaz između znanstvenika i svakodnevnog života uz rijeku. Riječni su sustavi preveliki i previše dinamični da bi ih same institucije mogle stalno nadzirati. Kada građane i udruge opremimo standardiziranim metodologijama, oni postaju naša produžena ruka i dragocjene ‘oči na terenu‘. Njihov samostalan angažman omogućuje nam prikupljanje podataka u realnom vremenu, što je ključno za donošenje pravovremenih i učinkovitih mjera protiv zagađenja plastikom u rijekama”, rekao je dr. sc. Pero Tutman, javlja Dubrovacki vjesnik.
Nakon teorijskog dijela, sudionici su stečena znanja primijenili na terenu. Prva pokazna vježba održana je na Lučkom mostu u Metkoviću, gdje je provedeno vizualno promatranje i bilježenje plutajućeg otpada u rijeci. Nakon toga, sudionici su se uputili na ušće Neretve, u kiteboarding zonu, gdje su na pješčanoj obali označili istraživačke transektne pravce, prikupili, detaljno razvrstali i izvagali naplavljeni otpad prema strogo definiranim protokolima. Tom su prilikom prikupili 500-ak otpadnih predmeta – uglavnom plastike, mase oko 2,5 kg.
Slike: Izor
Više na Dubrovacki vjesnik
