Hrvatske vode su ovih dana dobile građevinsku dozvolu za projekt navodnjavanja doline Neretve što među ostalim podrazumijeva i izgradnju brane za obranu od soli između Opuzena i Komina. Upravo je brana za obranu od soli najznačajaniji dio ovog vodnogospodarskog sustava koji osim navodnjavanja ima funkciju i zaštitu od zaslanjenja doline Neretve, točnije ulijevanja mora u Neretvu za niskih vodostaja.
Stop slanoj vodi u korito Neretve
Prema projektnoj dokumentaciji brana bi sprječavala prodor slane vode u korito rijeke Neretve, što je iznimno veliki problem ovdašnjim poljoprivrednicima, posebno u ljetnim mjesecima kad je nizak vodostaj u more se ulijeva u Neretvu.
Slični sustavi obrane od soli i prodora mora već su viđeni u Nizozemskoj, gdje su brane osim čuvanja poljoprivrednih površina od prodora mora i zaslanjenja postale prvorazredna turistička atrakcija.
Međutim, u ovom slučaju radi o tehnički manje zahtjevnom objektu, zamišljenom kao pokretna konstrukcija, bez građevinskih zahvata u zaštićenom krajoliku. Naručitelj i investitor projekta su Hrvatske vode. Kako doznajemo, u okviru usvojene varijante idejnog rješenja projekta „Navodnjavanje u donjoj Neretvi“, pregrada je zamišljena kao laka mobilna konstrukcija u kojoj pomični dio svojim podizanjem u vrijeme plime kad je prodor mora u Neretvu najveći fizički spriječava prodor slane vode što omogućava nesmetano korištenje vode iz rijeke Neretve i rukavaca za navodnjavanje poljoprivrednih površina.
Pregrada u podignutom položaju podiže razinu vode uzvodno, stvara se se veći tlak što potiskuje slanu vodu na veće dubine. Za vrijeme oseke, pregrada je spuštena jer je količina dotoka slatke vode iz pravca Metkovića dovoljna za prirodno potiskivanje mora. Po mišljenju stručnjaka brana će biti aktivna u ljetnim mjesecima, kada je za niskog vodostaja i najintenzivniji prodor mora u Neretvu, dok će u zimskom periodu mobilna konstrukcija stalno biti spuštena.
Podsjetimo, odlukom Vlade Republike Hrvatske da pokrene Nacionalni projekt navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama u RH, Donja Neretva je predložena kao jedno od pilot područja tog za hrvatsku poljoprivredu kapitalnog projekta.
Osigurati 4,60 kubičnih metara vode u sekundi
Stručnjaci smatraju da je za potrebe navodnjavanja poljoprivrednih površina cijele Donje Neretve nužno je osigurati oko 4,60 kubičnih metara vode u sekundi. Jedini mogući izvor potrebne količine vode je rijeka Neretva. Međutim, tijekom ljetnih mjeseci, kada protok u Neretvi padne dolazi do pojave osjetnog prodiranja klina zaslanjene vode uzvodno od ušća. Opažanjima je ustanovljeno da tako zaslanjena voda prodire uzvodno sve do Metkovića. Pojava klina zaslanjene vode izaziva probleme zahvaćanja kvalitetne vode za navodnjavanje, ali i vrlo nepovoljne uvjete za podzemlje, jer tako zaslanjena voda prodire u podzemlje te se kapilarnim djelovanjem zaslanjuju i obradive površine. Za sprječavanje prodora mora u rijeku Neretvu i time osiguranja ispravne kakvoće vode za navodnjavanje, nužna je izgradnja pokretne pregrade. Izgradnjom pregrade omogućit će se popravljanje ekoloških uvjeta razvođenjem svježe vode po cijelom području. Sve će to doprinijeti razvoju poljoprivredne proizvodnje u dolini Neretve, koja je do sada bila ugrožena zbog sustavnog zaslanjivanja tla i zalijevanja poljoprivrednih kultura slanom vodom. Riječ je o investiciji vrijednoj preko 500 milijuna kuna, koju u potpunosti financira Vlada RH.
Poljoprivrednici sa kojima smo porazgovarali pozdravljaju početak projekta navodnjavanja doline Neretve. Struka i praksa na terenu se slažu da je ovakvo stanje dugoročno neodrživo budući da se na brojnim parcelama suše mandarine upravo zbog zalijevanja slanom vodom.
– Projekt navodnjavanja doline Neretve veliki je dobitak za poljoprivrednike, ističe agronom Robert Doko, koji naglašava da će sve parcele dobiti hidrante sa kojih će moći koristiti tehnički i mikrobiološki ispravnu vodu za zalijevanje poljoprivrednih kultura.
– To je osnovni preduvjet za kvalitetniju poljoprivrednu proizvodnju, jer se više neće koristiti pumpe i voda iz kanala koja je često osim što je zaslanjena vrlo loša i sa mikrobiološkog aspekta. Osim toga i u kontekstu pitanja Gornjih horizonata u periodu navodnjavanja od proljeća do jeseni nema dovoljno vode za zalijevanje a sa ovim projektom će se povećati potencijali naše poljoprivrede. Naime, i u bušotinama za navodnjavanje je teško naći kvalitetnu vodu za zalijevanje jer je uglavnom takva voda slana, koja oštećuje korijenje biljaka i biljke ne daju dovoljne prinose-pojašnjava Doko.
– U uvjetima intenzivne proizvodnje ako nemamo dovoljne i kvalitetne prinose poljoprivrednik ne može opstati-zaključio je Doko naglašavajući da u globalnoj utakmici na tržištu nema visokih cijena pa poljoprivrednici moraju raditi na kvaliteti svojih proizvoda za što je nužno zalijevanje kvalitetnom vodom.
Duljina brane 100 metara
Pregrada na Neretvi je konstruirana kao potopljena brana duljine 100 metara koja se sastoji od betonske konstrukcije i na nju zglobno vezanih mobilnih klapni poprečnog presjeka u obliku ribljeg trbuha. Osim centralne konstrukcije pregrade, u sklopu građevine predviđene su brodska prevodnica za svakodnevni prolaz brodova prema Metkoviću i riblja staza koja će omogućiti migracije riba u vrijeme kada je podignuta pregrada, te kompresorska stanica. Na zahtjev jedinica lokalne samouprave i nadležne lučke kapetanije, te temeljem preporuka Maritimne studije povećane su dimenzije brodske prevodnice čime će se omogućiti prolaz putničkih brodova do 60 metara duljine.
Piše: Stanislav SOLDO