Konferencija o budućnosti Europe: Mladi i održivi turizam

Dubrovnik, ponedjeljak, 28. lipnja –  Na koji način je pandemija koronavirusa utjecala na različite segmente turizma, je li kriza prilika za novi početak te kako budućnost turizma promišljaju mladi – to su samo neke od tema o kojima se raspravljalo na panelu Mladi i održivi turizam koji je Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj organizirao u Dubrovniku na Lazaretima. Raspravu je otvorila voditeljica Ureda Violeta Simeonova Staničić, a sudjelovali su Sunčana Glavak, zastupnica u Europskom parlamentu (HDZ, EPP), Mato Franković, dubrovački gradonačelnik i član saborskog Odbora za turizam, dr.sc. Ana Portolan, Sveučilište u Dubrovniku, te Helena Obuljen, studentica Sveučilišta u Dubrovniku.

Riječ je o panelu u sklopu procesa Konferencije o budućnosti Europe, nizu javnih rasprava koje su pokrenule europske institucije kako bi se građankama i građanima omogućilo iznošenje ideja za buduće politike EU-a. Potpredsjednica Komisije zadužena za ovaj proces, Dubravka Šuica, koja je uvodno govorila na panelu, istaknula je kako je cilj Konferencije postići da građani osjete da imaju stvarni utjecaj na oblikovanje Europe. Podsjetila je da su ključni alati Konferencije višejezična digitalna platforma na kojoj svi mogu iznositi prijedloge oko tema koje ih zanimaju, građanski paneli, aktivnosti na nacionalnoj i europskoj razini, te plenarna skupština. Pozvala je javnost na što veći angažman u ovom procesu koji će potrajati do proljeća iduće godine.

Zastupnica Sunčana Glavak, koja uz Tonina Piculu u ime Europskog parlamenta sudjeluje u radu plenarne skupštine Konferencije, rekla je da je za uspjeh ovog procesa ključno da se građani javljaju sa svojim idejama oko tema koje su im važne te da je kasnije na politici i političarima da se pobrinu za provedbu tih ideja u praksi. Podsjetila je da je njezin ured organizirao natječaj Kreirajte Europu budućnosti namijenjen  mladima gdje su najzastupljeniji prijedlozi bili vezani uz obrazovanje, slobodu kretanja, te održivi razvoj. Osvrnula se i na društveno-gospodarske posljedice i utjecaj pandemije koronavirusa te je ustvrdila kako je ona doista promijenila prioritete te dodatno stavila težinu na važnost razvoja održivog gospodarstva.

Dubrovački gradonačelnik i član saborskog Odbora za turizam Mato Franković govorio je o golemim posljedicama pandemije na Dubrovnik čije je gospodarstvo 80 % ovisno o turizmu. „Grad Dubrovnik je u 15 mjeseci pandemije izgubio 350 milijuna kuna što je jednako vrijednosti cijelog gradskog proračuna u 2015. godini”, rekao je Franković. Zaključio je da bez pomoći vlade i Europske unije koja je osigurala financijska sredstva, danas brojni mali obrti na dubrovačkom području više ne bi postojali.

Profesorica Ana Portolan sa Sveučilišta u Dubrovniku govorila je o ključnim sastavnicama održivog turizma te naglasila da su održive destinacije one koje imaju ravnotežu između kvalitete života lokalnog stanovništva, gospodarstva, kulture, zadovoljstva posjetitelja, te zdravog okoliša, a studentica Helena Obuljen iznijela je rezultate nekoliko istraživanja o mogućim alatima koji mogu pomoći Dubrovniku da doista postane održiva destinacija.

Dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić koji je uvodno pozdravio sudionike i goste rasprave govorio je o koristima što ih je Hrvatska imala od EU članstva. Pohvalio je proces Konferencije o budućnosti Europe te istaknuo da u njemu sudjeluje i Odbor regija čiji je aktivni član. Podsjetio je da to europsko tijelo predstavlja čak 90 tisuća jedinica lokalne samouprave. Govoreći pak o važnosti turizma za županiju pozvao je građane na cijepljenje protiv virusa COVID-19 zaključivši kako je to trenutačno jedini način na koji se “možemo suprotstaviti pandemiji koja  ugrožava zdravlje, gospodarstvo i turizam”.

Voditeljica Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj Violeta Simeonova Staničić pojasnila je kako je rasprava Mladi i održivi turizam dio procesa Konferencije o budućnosti Europe organiziranog u svibnju u suradnji s Hrvatskim saborom, tijekom kojeg su se rektori i studenti 10 sveučilišnih gradova, među ostalim i Dubrovnika, osvrnuli na čitav niz pitanja vezanih uz reformu europskih društava i gospodarstava.  „Prije ove rasprave u Dubrovnika bili smo u Rijeci, a naša je misija do kraja 2021. posjetiti i Pulu, Osijek, Čakovec, Slavonski Brod, Split, Varaždin i Zadar. Tamo ćemo – baš kao danas u Dubrovniku — produbiti  raspravu o temama otvorenim u svibnju u Saboru.”