Tog ranog jutra 6. svibnja prošle godine u Luci Ploče ništa nije slutilo na dramu. Kamioni su ulazili i izlazili, dizalice su se kretale iznad golemih metalnih kutija, a carinici su, kao i svaki dan, provodili rutinske provjere. No jedan kontejner, na papiru potpuno bezazlen, promijenio je sve.
Deklariran kao pošiljka “osobnih stvari”, trebao je proći bez posebne pažnje. No sustav nije vjerovao papirima. I bio je u pravu. Kontejner je izdvojen iz uobičajenog prometa i poslan na detaljnu kontrolu. Industrijski skeneri koji “proviruju” kroz metal pokazali su nešto što se nije uklapalo u deklaraciju.
Nepravilni oblici, metalne strukture, gustoće koje nisu odgovarale “osobnim stvarima”.
U tom trenutku sumnja više nije bila teorija, postala je signal da je riječ o nečemu protuzakonitom. Kad su se vrata kontejnera otvorila, uslijedio je šok. Unutra nije bilo ono što je prijavljeno. Umjesto kućanskih predmeta, odjeće ili osobnih stvari kakve se prevoze pri preseljenju iz prekooceanskih zemalja, nalazili su se pažljivo složeni dijelovi oružja. Prepravljeni komadi, arsenal kakvoga se ne bi posramio ni vojni muzej, piše Slobodna Dalmacija.
Arsenal oružja
U tom teretnom kontejneru pronađeno je više prepravljenih poluautomatskih pušaka američkog proizvođača Bear Creek Arsenal, modeli BCA10 i BCA15 različitih kalibara, bez tvorničkih brojeva. Uz puške su pronađena i dva prepravljena pištolja Glock 17 kalibra 9 mm Luger, dvanaest spremnika većeg kapaciteta za dugo vatreno oružje, dodatni spremnici za kratko oružje te cijevi i nosači zatvarača za poluautomatske puške.
U trenutku kada se pronađe ilegalno oružje, kontejner prestaje biti roba i postaje dokaz.
Pokreće se istraga: tko je poslao pošiljku, tko je trebao primiti sadržaj, odakle oružje dolazi i gdje je trebalo završiti. U ovakvim slučajevima vrlo brzo se uključuju i međunarodne službe, jer tragovi često vode preko granica. Tako je bilo i ovaj put. Tragovi su vodili od SAD-a do zapadne Hercegovine, točnije Ljubuškog, kamo je oružje trebalo završiti. Pripadalo je useljeniku, državljaninu Republike Hrvatske s boravištem u Bosni i Hercegovini.
Sud će kasnije utvrditi da je optuženik bio svjestan da je riječ o zabranjenom i prepravljenom oružju, ali ga je unatoč tome posjedovao protivno zakonskim propisima. Time je počinio kazneno djelo protiv javnog reda.
Izrečena mu je kazna zatvora od šest mjeseci, no sud je odredio uvjetnu osudu. Kazna se neće izvršiti ako u roku od tri godine ne počini novo kazneno djelo. Morao je platiti i troškove kaznenog postupka u ukupnom iznosu od 1.050 eura. Odrekao se prava na žalbu, a sud mu je vratio oduzeti mobilni telefon s pripadajućom SIM karticom.
Dolazak kontejnera
Prema dostupnim podacima, kontejner je u luku stigao u sklopu redovnog međunarodnog teretnog prometa. Dokumentacija je bila uredna. Kao sadržaj navedene su osobne stvari, kategorija koja se često pojavljuje u pomorskom prometu i obično ne izaziva posebnu sumnju.
– Na prvi pogled nije bilo ničega što bi upućivalo na problem. Takve pošiljke dolaze svakodnevno – rekao je jedan od službenika uključenih u istragu ovog slučaja.
U logističkom smislu, takve pošiljke smatraju se niskorizičnima. Međutim, sustav nadzora ne oslanja se isključivo na kategorije, nego na kombinaciju podataka: rutu, pošiljatelja, primatelja, strukturu tereta i obrasce sličnih pošiljki.
U kontrolnoj prostoriji službenici su započeli provjeru dokumentacije. To je faza u kojoj se donosi ključna odluka: hoće li se pošiljka pustiti dalje ili izdvojiti za detaljniji pregled. Takva odluka ne donosi se olako. Većina kontejnera ne otvara se fizički, jer bi to usporilo cijeli sustav. Primjenjuje se selektivni pristup temeljen na procjeni rizika.
U ovom slučaju procjena je bila da kontejner zahtijeva dodatnu pažnju, što će kasnije rezultirati pronalaskom nedozvoljenog tereta.
Skeniranje
Prije fizičkog otvaranja kontejner je upućen na pregled pomoću mobilnog skenera. Riječ je o sustavu uvedenom nakon vala zapljena kokaina u kontejnerima u Luci Ploče prije pet godina. Dodatni skener dopremljen je iz Sjedinjenih Američkih Država i stavljen u funkciju 2024. godine kao donacija za jačanje kontrole u pomorskom prometu.
Mobilni uređaj marke Rapiscan M60ZBX, vrijedan 2,7 milijuna dolara odnosno oko 2,4 milijuna eura. Prvi je takav moderni uređaj isporučen i korišten u Europskoj uniji.
Skener koristi uz transmisijski RTG uređaj i tzv. „backscatter“, dodatni rendgenski uređaj koji omogućuje sasvim novu dimenziju pregleda pošiljaka jer uz uobičajenu snimku kreira i „prostornu snimku“ pošiljke te istovremeno omogućava prepoznavanje organskih materija (droge) u odnosu na ostale dijelove (metalne konstrukcije kontejnera). Za rad s ovim mobilnim RTG uređajem obučeni su i službenici Carinskog ureda Ploče i Mobilnih jedinica te će se isti uređaj koristiti osim u Luci Ploče i na cijeloj jugoistočnoj granici RH. Carinski službenici, primjerice ovaj uređaj, mogu u samo 20 minuta postaviti za rad na bilo kojoj lokaciji rada izvan Luke Ploče, piše Slobodna Dalmacija.
– To je jedna od najvažnijih investicija u sigurnost luke. Omogućuje nam da vidimo ono što prije nismo mogli bez otvaranja kontejnera – kaže stručnjak za sigurnosne sustave.
U ovom slučaju upravo su na snimci uočena odstupanja. Vidjele su se metalne strukture koje nisu odgovarale deklaraciji. Bio je to jasan signal da nešto nije u redu.
Nakon analize snimke donesena je odluka o fizičkom pregledu kontejnera. To je trenutak kada logistički proces prelazi u sigurnosni. Otvaranje se provodi prema strogo definiranim pravilima, u prisutnosti carinskih i policijskih službenika, s ciljem utvrđivanja stvarnog sadržaja.
Kazne za nezakonito oružje u Hrvatskoj
Kazneni okvir za nezakonito posjedovanje, izradu i promet oružja definiran je u Kaznenom zakonu i posebnim propisima koji reguliraju nabavu i držanje oružja.
Nedozvoljeno posjedovanje oružja odnosi se na držanje zabranjenog ili neprijavljenog oružja. Za to djelo predviđena je kazna zatvora do tri godine, a u blažim slučajevima sud može izreći uvjetnu osudu.
Izrada, nabava ili prepravljanje oružja uključuje aktivnosti poput modifikacije oružja ili uklanjanja identifikacijskih oznaka. Za takva djela propisane su kazne zatvora u rasponu od šest mjeseci do pet godina.
Krijumčarenje i trgovina oružjem smatraju se težim kaznenim djelima, osobito ako postoji namjera daljnje distribucije ili je riječ o većim količinama. Kazne se u tim slučajevima kreću od jedne do osam godina zatvora, a mogu biti i više u težim oblicima.
Kazne se dodatno povećavaju ako je riječ o većoj količini oružja, međunarodnom krijumčarenju ili djelovanju organizirane skupine.
Uz kaznu zatvora sud redovito izriče oduzimanje oružja, a počinitelj snosi i troškove kaznenog postupka. U određenim okolnostima moguće je izricanje uvjetne osude ako sud procijeni da nije nužno izvršenje kazne.
Fizički pregled
Kada su vrata kontejnera otvorena, prvi sloj tereta nije odmah otkrio nepravilnosti. Sadržaj je bio složen tako da ostavi dojam uobičajene pošiljke.
Tek postupnim raščišćavanjem unutrašnjosti postalo je jasno da sadržaj ne odgovara deklaraciji. Pronađeni su dijelovi vatrenog oružja, rastavljeni i raspoređeni među ostalim predmetima, što upućuje na namjeru prikrivanja.
U tom trenutku postupak više nije logistička kontrola. Kontejner se izdvaja iz prometa, a sadržaj postaje predmet kriminalističke obrade.
Službenici dokumentiraju stanje: svaki predmet evidentira se, fotografira i analizira. Paralelno se provodi provjera dokumentacije i identiteta uključenih osoba.
Kriminalistička obrada uključuje identifikaciju dijelova, provjeru porijekla te forenzičku analizu. Ako nedostaju serijski brojevi, analiza se dodatno produbljuje.
Istodobno se provodi provjera pošiljatelja i primatelja, često uz međunarodnu suradnju.
Metode prikrivanja
Analiza pokazuje tipične metode: rastavljanje oružja, miješanje s legalnim predmetima i pažljivo pakiranje. Takve metode često ostavljaju tragove koje sustav može prepoznati.
U ovom slučaju ključnu ulogu odigrao je skener koji je omogućio otkrivanje nepravilnosti prije otvaranja kontejnera. Bez takve tehnologije, ovakve pošiljke, kao i one s kokainom prethodnih godina, imale bi veću vjerojatnost da prođu nezamijećeno.
Zakonski okvir nabave i posjedovanja oružja u Hrvatskoj
Sve vezano uz nabavu, držanje i korištenje oružja uređeno je Zakonom o nabavi i posjedovanju oružja građana.
Osnovni uvjeti za dobivanje dozvole uključuju minimalnu dob od 21 godine, uz iznimke koje u pojedinim slučajevima omogućuju izdavanje dozvole već od 18 godina. Podnositelj zahtjeva mora biti kazneno neosuđivan, osobito za nasilna kaznena djela, te zdravstveno sposoban, što se utvrđuje liječničkim pregledom koji obuhvaća fizičku i psihičku procjenu.
Uz to je potrebno dokazati opravdan razlog za posjedovanje oružja, pri čemu su najčešći lov i sportsko streljaštvo, dok se dozvole za osobnu sigurnost iznimno rijetko odobravaju. Obvezan je i tečaj osposobljavanja za sigurno rukovanje oružjem te polaganje ispita iz poznavanja zakonskih i sigurnosnih pravila, piše Slobodna Dalmacija.
Postupak započinje podnošenjem zahtjeva nadležnoj policijskoj upravi. Slijedi sigurnosna provjera podnositelja, koja uključuje provjeru kaznene evidencije, procjenu sigurnosnih rizika te po potrebi dodatne razgovore. Nakon toga slijedi liječnički pregled i osposobljavanje.
Ako su svi uvjeti ispunjeni, izdaje se odobrenje za nabavu oružja. Nakon kupnje, oružje se mora obvezno registrirati u policiji.
Postoji nekoliko vrsta dozvola, uključujući lovačko oružje koje je najčešće, sportsko oružje namijenjeno natjecanjima te oružje za osobnu sigurnost koje se izdaje u vrlo ograničenim okolnostima.
Nakon nabave, vlasnik je obvezan osigurati sigurno čuvanje oružja, najčešće u zaključanom sefu, uz odvojeno čuvanje oružja i streljiva. Policija ima pravo provoditi nadzore uvjeta čuvanja.
Zakonom je zabranjeno posjedovanje automatskog oružja, oružja bez serijskih brojeva te prepravljanog oružja, kao i uređaja koji modificiraju njegovo djelovanje, poput prigušivača, osim u iznimnim zakonski propisanim slučajevima.
U praksi se najlakše odobravaju zahtjevi za lovačko i sportsko oružje, dok je oružje za samoobranu u Hrvatskoj rijetko odobreno i podliježe najstrožoj procjeni opravdanosti.
Stanislav Soldo / Slobodna Dalmacija
