Za gradnju HE Dabar osigurano je 50 milijuna KM, a kreće i masovna eksproprijacija zemljišta. Projekt ulazi u novu fazu i otvara pitanje posljedica koje bi mogao imati na prirodne resurse i hidrološki sustav Hercegovine.
Profesor Muriz Spahić, eminentni hidrolog, u razgovoru za „Dnevni avaz“ ističe da projekt Gornji horizonti, čiji je dio HE Dabar, predstavlja prevođenje krških voda iz sliva Neretve u sliv Trebišnjice.
Korist investitorima
– To je prema međunarodnim standardima inače zabranjeno bez velikih potreba. U ovom slučaju te potrebe nisu važne i nanijet će više štete nego koristi. Donijet će korist investitorima, a ne vidim da će opća društvena zajednica imati veliku korist koliko će imati štetu – rekao je Spahić.
Gornji horizonti, ističe, obuhvaćaju porječje rijeke Zalomke koja je u višoj etaži od Dabarskog polja.
– Iz Nevesinjskog polja voda će se podzemno tunelom prevoditi prema Dabarskom polju gdje se gradi velika HE sa kapacitetom 160 MW. Iz Dabarskog polja je već probijen tunel prema Fatničkom polju gdje je planirana još jedna HE. Odatle se kroz tunel krške vode provlače prema Bilećkom jezeru, čija se voda koristi za proizvodnju struje od 1970-ih godina. Odatle se voda dalje preusmjerava prema Rijeci Dubrovačkoj, odnosno Ombli, gdje već ima jedna HE sa oko 140 MW i planirana je još jedna koja će raditi na osnovu onih voda koje budu prevedene iz Gornjih horizonata, odnosno iz Neretve prema Trebišnjici – pojasnio je Spahić.
Začepljen ponor
Dodao je da bi tako gornji dio Nevesinjskog polja i ponor Biograd bio intrudiran, odnosno začepljen taj ponor, a vode koje su tu ponirale bi se preusmjerile u tunel koji ide ka Dabarskom polju. Time bi, tvrdi Spahić, bilo onemogućeno podzemno doticanje voda prema vrelima Bune, Bunice, Bregave i jednim dijelom prema Hutovom blatu. Tako bi, kaže, sva voda koja dolazi iz polja istočne Hercegovine bila oduzeta od hidrografskog sistema Neretve.
Prirodni sistem bi, kaže Spahić, bio potpuno zamijenjen umjetnim načinom otvaranja ponora, što je, prema njegovim riječima, nedopustivo u hidrografskim okvirima i inače.
– To je veliki problem jer više neće biti vode na izvorištima Bune, Bunice i Bregave kao što je dosad bilo. Bit će je puno manje, a bojim se da je neće biti nikako – zaključio je Spahić.
Hutovo blato i Bregava
Spahić ističe da je ugroženo i Gornje Hutovo blato, te posebno Bregava.
– Bregava je poseban slučaj. Ona protječe kroz Stolac i inače u toku sušnog perioda godine gotovo presahne. Sad u ovakvim vještačkim okvirima ja se bojim da li će je uopće biti – kazao je Spahić za Dnevni avaz.
