Onečišćenje rijeka plastikom i sprječavanje dospijevanja plastičnog otpada u Jadransko i Jonsko more, spadaju među najveće ekološke izazove. U okviru međunarodnog projekta Tethys4adrion, u ponedjeljak, 26. listopada, a početkom u 10 sati, u Gradskom kulturnom središtu (GKS) u Metkoviću. održat će se sastanak i predstavljanje pokaznih vježbi posvećenih monitoringu plutajućeg otpada i otpada naplavljenog na obalama rijeke. Ovaj susret okupiti će stručnjake, partnere i lokalne dionike iz područja zaštite okoliša s ciljem predstavljanja problematike praćenja.
Uz projektne partnere – domaćina Grada Metkovića, organizatora pokaznih vježbi – Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz Splita, te Grada Čapljine, na sastanak i vježbe pozvan je širok krug dionika. Pozivi su upućeni lokalnim ekološkim udrugama i ronilačkim klubovima, koji najbolje poznaju stanje na terenu, zatim nadležnim županijskim uredima te znanstvenoj zajednici predvođenoj Sveučilištem u Dubrovniku. Organizatori kažu kako ovakav sveobuhvatan odaziv jamči kvalitetnu razmjenu iskustava i postavljanje čvrstih temelja za buduće zajedničke akcije, javlja Dubrovacki vjesnik
Nakon uvodnog i teorijskog dijela u GKS-u, sudionici će pod vodstvom dr. sc. Pera Tutmana i dr. sc. Dubravke Bojanić Varezić, znanstvenikâ s Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz Splita, provesti terenske vježbe na dvjema ključnim lokacijama. Monitoring plutajućeg otpada provodit će se na Lučkom mostu u Metkoviću, dok će se monitoring otpada naplavljenog na obalama rijeke održati na samom ušću Neretve, na području kiteboarding zone, javlja Dubrovacki vjesnik.
Projekt Tethys4adrion, koji se provodi u okviru programa Interreg IPA ADRION, usmjeren je na jačanje prekogranične suradnje i razvoj učinkovitih sustava za upravljanje otpadom. Kako bi se dobili što precizniji podaci o stanju naših rijeka, ključni naglasak predstojećih aktivnosti u Metkoviću stavljen je na sinergiju znanstvenih istraživanja, javnih institucija i građanske znanosti, tzv. citizen science, ističu znanstvenici s Instituta.
Građanska znanost predstavlja koncept u kojem se šira javnost – građani, volonteri i lokalne udruge – aktivno uključuje u znanstvena istraživanja i prikupljanje podataka. U problematici riječnog otpada njezina je uloga nezamjenjiva: rijeke su dinamični i veliki sustavi koje sami znanstvenici ne mogu kontinuirano nadzirati duž cijelog toka. Uključivanjem lokalnih dionika, koji svakodnevno borave uz rijeku, omogućuje se prikupljanje značajnih količina podataka u realnom vremenu i na širokom zemljopisnom području. Građani tako postaju ključne „oči na terenu“ koje pomažu odrediti izvore, porijeklo i žarišta zagađenja, pratiti tokove i količine otpada, dok znanstvene institucije te podatke provjeravaju, analiziraju i pretvaraju u odgovarajuće i konkretne ekološke strategije.
Slika: Martin Burić/rogotin.hr
Više na Dubrovacki vjesnik
